Šefovi američkih obavještajnih službi su na salušanju u Senatu odbili da ogovore na ključno pitanje senatora, da li je američki predsjednik Donald Trump pokušao da utiče na istragu FBI o vezama negovih saradnika sa Rusijom tokom izborne kampanje.
I direktor Nacionalne agencije za sigurnost (NSA) i Nacionalne objavještajne agencije Mike Rogers i Dan Coats rekli su senatskom obavještajnom Komitetu da vjeruju da su njihovi razgovori sa predsjednikom Trumpom povjerljivi.
Tenzije su tako dodatno podignute dan uoči saslušanja otpuštenog direktora FBI Jamesa Comeya u Kongresu, što će biti njegovo prvo javno obraćanje od kada ga je Trump otpustio 10. maja.
Trump je naknadno priznao da ga je otpustio imajući na umu istragu o Rusiji.
Američki medji izvještavaju da je Trump pokušao da izvrši pritisak na Comeya uoči svjedočenja.
Na pritisak, demokrata i republikanca kao i nezavisnog senatora Angusa Kinga, koji je posebno bio iznerviran izbjegavanjem direktnih odgovora na pitanja šefova objavještajnih službi, Coats je samo rekao:
"Ja nikada nijesam bio izložen pritisku, nikada nijesam osjećao pritisak da intervenišem u oblikovanju obavještajnih podataka na politički način".
I Coats i Rogers su rekli da neće komentarisati privatne razgovore sa predsjednikom javno.
Senator King je iznervirano upitao šefove obavještajnih agencija:
"Zašto ne odgovarte na pitanja? Kakvu zakonsku bazu imate za vaše odbijanje da svjedočite pred ovim komitetom?".
Coats i Rogers, navodi Reuters, nijesu odgovorili Kingu na pitanje o zakonskom osnovu za odbijanje odgovora.
King je konstatovao da "nepristojno odbijaju da odgovore na pitanja danas".
Šef NSA Rogers prethodno je rekao da neće govoriti o bilo kakvom specifičnom razgovoru koji je možda imao sa Trumpom.
"Ja neću da govorim teoretički i neću da razgovaram o bilo kakvim pojedinostima, interakciji ili razgovorima ....koje sam možda imao ili nijesam sa predsjednikom SAD" rekao je Rogers.
Kada je upitan o optužbama da je Trump pokušao da utiče na istragu FBI, Coats, kojeg je Trump postavio na tu dužnost je rekao:
"Mi smo na javnoj sesiji ovdje, i ja ne osjećam da je to odgovarajuće mjesto da otkrivam povjerljive informacije".
"The Washinshton post" je 22. maja izvjestio da je Trump tražio od zvaničnika obavještajnih službi da pomognu u odbacivanju istrage FBI o mogućoj koordinaciji njegove kampanje sa Moskvom.
Isti medij je izvjestio u utorak da je Coats rekao svojim saradnicima u martu da ga je predsjednik pitao može li intervenisati kod Comeya da FBI prebaci svoj fokus sa njegovog smijenjenog savjetnika za nacionanalnu sigurnost Michaela Flynna.
Kremlj dematuje zaključke svih američkih obavještajnih službi da je Moskva pokušala da utiče na predsjedničke izore u SAD u korist Trumpa, koristeći se raznim sredstvima poput hakiranja emailova i slično. Trump je dematovao da je bilo kontakata sa Rusima.
U ponedjeljak su u medije procurili povjerljivi dokumenti NSA sa dokazima da je Rusija pokušala da se hakira američki izborni sistem. Potom je Ministarstvo pravde saopštilo da je jedna zaposlenica uhapšena zbog curenja povjerljivih informacija.
Pred senatskim Komitetom su danas svjedočili i zamjenik američkog državnog tužioca Rod Rosenstein, koji je potpisao pismo preporuke za otpuštanje Comeya, kao i vršilac dužnosti direktora FBI Andrew McCabe, koji je preuzeo biro nakon što je Comey otpušten.
Ministarvo pravde, zamjenik Rosenstein konkretno, je 17. maja imenovao bivšeg direktora FBI-ja, Roberta Muellera, kao specijalnog istražitelja koji će nadgledati aktulenu istragu FBI o Rusiji.