Junker: Konferencija u Ženevi poslednja šansa za ujedinjenje Kipra

Pregovori u Ženevi o kiparskom pitanju

Pregovori u Ženevi o kiparskom pitanju

Pregovori o ponovnom ujedinjenju Kipra koji se održavaju u Ženevi "poslednja su šansa" da se okončaju četiri decenije podela te ostrvske države, ocenio je danas predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker.

"Zaista mislim bez namere da suviše dramatizujem to što se dešava u Ženevi, da je ovo poslednja šansa" da se ponovo ujedini ostrvo, rekao je Junker na konferenciji za štampu u La Valeti, gde se nalazi povodom obeležavanja početka malteškog šestomesečnog predsedavanja Evropskom unijom.

Junker sutra putuje u Ženevu na konferenciju o Kipru kojoj će se pridružiti i predstavnici sadašnjih država garantora bezbednosti na Kipru - Grčka, Turska i Velika Britanija, kao i generalni sekretar UN Antonio Gutereš.

"Zadatak je predsednika Evropske komisije da bude prisutan i da pokuša da približi stavove dve uključene strane. Ne bi bio zadovoljan svojim ponašanjem ako bih ćutao", rekao je Junker.

Lideri kiparskih Grka i Turaka počeli su u ponedeljak u Ženevi novu rundu pregovora o ponovnom ujedinjenju zemlje, a glavne teme su podela vlasti, veze sa EU i ekonomska pitanja. Predsednik Kipra Nikos Anastasijades i lider kiparskih Turaka Mustafa Akindži sastali su se u sedištu UN u Ženevi, a u četvrtak bi trebalo da im se priključe predstavnici zemalja koje garantuju očuvanje mira na ostrvu, Velike Britanije, Grčke i Turske.

Mirovni pregovori o ujedinjenju Kipra su ponovo pokrenuti uz posredovanje UN u maju 2015. godine, a posle neuspeha rundi održanih u novembru 2016. godine u Švajcarskoj činilo se da su dospeli u ćorsokak.

Turska je 1974. godine okupirala sever Kipra gde živi turska manjina, da bi je zaštitila od državnog udara koji su izvele grčke snage pokušavši da Kipar ujedinjene s Grčkom.

Vlada Republike Kipar, koja je članica EU od 2004. godine, kontroliše dve trećine ostrva, dok samoproklamovanu "Tursku Republiku Severni Kipar" priznaje samo Ankara, koja na ostrvu drži 40.000 vojnika.