Komemoracija u Potočarima 11. jula i ukop 127 ostataka identifikovanih tijela žrtava genocida u Srebrenici nije spriječila pojedine političare u Republici Srpskoj (RS) da baš tog dana kažu kako ne priznaju da se najstrašniji zločin u Evropi dogodio u tom entitetu.
Dvadesetjednu godinu od zločina pitanje genocida je, ocjenjuju analitičari, postalo predmet političke manipulacije i glavni argument u predizbornim kampanjama.
U Bosni i Hercegovini ne postoji zakon po kojem bi negiranje genocida bilo kažnjeno, bez obzira na presude Haškog tribunala. Brojne inicijative koje su pokretane u državnom parlamentu nisu dale rezultata.
U Federaciji BiH u Krivičnom zakonu postoje odrebe koje se odnose na zabranu negiranja genocida i ratnih zločina potvrđenih pravosnažnim presudama stranih i domaćih sudova. U krivičnom zakonu Republike Srpske Srpskoj takvih odredbi nema.
Pitanje Srebrenice i kvalifikacije ratnog zločina kao genocida uprkos presudi međunarodnog suda pravde u Hagu za političare iz RS i dalje nije prihvatljiva.
Tako je i na 21. godišnjicu genocida u Srebrenici predsjednik RS Milorad Dodik poručio: "Srbi nikada neće priznati genocid jer on se nije ni desio".
Komemoracija u Potočarima, 11. juli 2016.
Negiranje genocida je stvar opredjeljenja političara, a ne srpskog naroda u ovom bh. entitetu, a donošenje nekog zakona ne bi stvari bitnije promijenili – ističe Ramiz Salkić, potpredsjednik Republike Srpske.
"Ovdje je stvar istinskog opredjeljenja, da oni koji vode ovaj entitet da istinu kažu građanima i da ta istina bude nešto što će biti valorizovano kroz mediji, obrazovni proces. To je puno važnije od zakona", kaže Salkić.
Predstavnici Haškog tribunala godinama izražavaju zabrinutost zbog činjenice da još uvijek u Bosni i Hercegovini i u regiji postoje osobe i krugovi koji ne žele priznati i otvoreno negiraju genocid u Srebrenici.
Predsjednik Haškog tribunala Carmel Agius i na posljednjoj komemoraciji u Srebrenici je poručio da se samo istinskim priznanjem prošlosti može postići trajno pomirenje.
"Istorija će nam jednog dana svima suditi i onima koji priznaju da se ovdje desilo zlo u vidu genocida jednako kao i onima koji i dalje izbjegavaju nazvati to zlo njegovim pravim imenom. I dalje se nadam i pozivam vas da se isto tako nadate, budući da politika nada na kraju prevlada nad politikama podjele", kazao je Agius.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Valentin Inzko, u utorak je jasno rekao da ponovljene izjave kojima se poriče genocid počinjen u Srebrenici nisu samo sramotne i razočaravajuće, nego i krajnje neprihvatljive.
Valentin Inzko
"Za vrijeme komemoracije žrtvama srebreničkog genocida, dok su majke ispraćale po kost ili dvije svojih sinova na vječni počinak, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ustvrdio je da se u 'Srebrenici nije dogodio genocid i da ga nikada neće ni priznati' ", rekao je Inzko, dodavši da je "tim duboko nehumanim činom predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik odabrao civilizacijski mrak u koji vodi i entitet kojim predsjedava".
"U Srebrenici je počinjen genocid. To je činjenica koju su potvrdile kako odluke Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju tako i one Međunarodnog suda pravde", ističe se u saopštenju Ureda visokog predstavnika i dodaje "Ukoliko političari u ovoj zemlji nisu u stanju kontrolirati vlastito ponašanje, stvoriće situaciju u kojoj neće biti druge opcije nego da se krene putem koji su izabrale brojne druge evropske zemlje, a to je da se poricanje holokausta, genocida i sličnih zločina proglasi krivičnim djelom".
Milorad Dodik izjavio je za agenciju Srna da tvrdnja visokog predstavnika Valentina Inzka da je negiranjem genocida u Srebrenici odabrao "civilizacijski mrak", upravo potvrda civilizacijskog mraka u kojem Inzko 21 godinu nakon završetka rata u BiH obavlja posao protektora bez ikakve odgovornosti, a nerijetko i "neizabranog lokalnog političara koji sebi daje za pravo da komentariše sve i svašta".
Dodik je ocijenio da je civilizacijski mrak to što "Inzko žrtve dijeli po etničkom principu".
"Ako se zaista zalaže za civilizacijske vrijednosti iza kojih se sakriva, pitam gospodina Inzka zašto nije došao na pomen srpskim žrtvama u Bratunac, ili to za njega nisu žrtve", rekao je Dodik.
Predmet političke manipulacije
Kada se donese jedna pravna presuda ona se može oboriti jedino činjenicama, a kada je priča o genocidu u Srebrenici u Republici Srpskoj niko ne iznosi činjenice nego se o presudi morališe, jer je ovo pitanje predmet političke manipulacije – mišljenja je Aleksandar Trifunović, urednik portala "Buka".
"Jednostavno, tu nije uopšte u pitanju da li političari tako i razmišljaju. U pitanju je samo da li im nešto u određenom trenutku donosi korist, a očigledno da donosi. Da nije tako ne bi to ponavljali. Da nije tako ne bi Milorad Dodik na početku svoje političke karijere rekao da se u Srebrenici desio genocid, a desetak godina kasnije rekao da on uopšte ne shvata zašto je 11. juli proglašen Danom žalosti", naglašava Trifunović.
Kulturolog Srđan Šušnica smatra da aktuelne političke ellite u RS i Srbiji negirenjem genocida pokazuju da nikada neće prihvatiti i primijeniti Dejtonski sporazum u duhu načela međunarodnog prava i pomirenja naroda.
Srđan Šušnica
"Oni ga zloupotrebljavaju za učrvšćivanje svih tekovina genocida. Ta melodija se samo u predizibornim kampanjama pojačava, ali to je stalna pjesma koju pjevaju zaštitnici tekovina genocida", tvrdi Šušnica.
Zanimljivo je da su u Švicarskoj tri osobe osuđene zbog negiranja genocida u Srebrenici, a da u Bosni i Hercegovini, iako se to svakodnevno dešava, još niko nije odgovarao.
Za priznanje genocida u BiH, smatraju analitičari, trebaće da prođe još mnogo vremena.