Raspravno vijeće Haškog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) odbacilo je ovaj tjedan zahtjev obrane na polovici suđenja - za oslobađanjem zapovjednika Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratka Mladića od optužbi za dvostruki genocid i druge zločine nad nesrpskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini. Prvostupanjski suci su, naime, zaključili da je tužiteljstvo tijekom svog dokaznog procesa predočilo dovoljno dokaza koji potkrijepljuju sve optužbe, te da obrana generala Mladića treba izvoditi dokaze i osporavati baš svih 11 točaka optužnice.
Suci su u cijelosti odbacili argumentaciju Mladićeve obrane u kojoj je zatraženo izricanje oslobađajuće presude na polovici suđenja, tijekom rasprave po pravilu 98bis Pravilnika o postupku i dokazima Međunarodnog suda. Ono omogućava obrani da zatraži od sudaca - odbacivanje onih točaka optužnice za koje smatra da tužiteljstvo nije izvelo dovoljno kvalitetnih dokaza.
Predsjedavajući sudac nizozemskog porijekla Alphons Orie, u odbijenici Mladićevog oslobađanja je istaknuo - kako je tužiteljstvo iznijelo dovoljno dokaza koji potkrijepljuju svaku od ukupno 11 točaka optužnice za ratne zločine između 1992. i 1995. godine.
„Vijeće je pažljivo pregledalo dokaze i uvjerilo se da postoji dovoljno dokaza u skladu sa pravnim standardima mjerodavnim u ovoj fazi postupka da te točke mogu ostati na snazi. Shodno tome Vijeće smatra da optuženi mora iznijeti svoju obranu po svim točkama optužnice.“, naveo je Orie.
U svojoj odbijenici oslobađanja, Raspravno vijeće je iznijelo i zaključke u vezi s navodima tužiteljstva o Mladićevom učešću u udruženom zločinačkom poduhvatu protjerivanja Bošnjaka i Hrvata. Vijeće je utvrdilo da postoje dokazi “na osnovu kojih bi se, ukoliko se prihvate, van razumne sumnje moglo utvrditi da je poduhvat postojao.
Njegovi sudionici su činili vojno-politički vrh bosanskih Srba, na čelu sa predsjednikom Radovanom Karadžićem i optuženim generalom Mladićem. Obrazac udruženog zločinačkog poduhvata suci su utvrdili i prilikom zadnjeg, najmasovnijeg zločina srpskih snaga - egzekucije preko 7.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici:
„Kada je riječ u uslovu postojanja više osoba, Vijeće upućuje na dokaze, ranije iznesene, o kontaktima i komunikacijama između raznih visokih oficira Vojske RS, uključujući Mladića, Tolimira, Bearu, Kosorića, Krstića i Popovića. Pored toga, Vijeće upućuje na iskaz Momira Nikolića o prisutnosti komandira MUP-a Ljubiše Borovčanina u Potočarima tokom procesa transportacije bosanskih muslimana, kao i sudjelovanje Karadžića u vezi sa direktivom sedam.“, precizirao je predjedavajući sudac.
Orie je, prilikom odbijenice oslobađanja generala Mladića, naveo niz dokaza koji su suce uvjerili da su se i ostali zločini iz optužnice dogodili, kao što su rasprostranjeno ubijanje i zlostavljanje u brojnim logorima, te masovno silovanje i držanje u seksualnom ropstvu. Cilj tog udruženog poduhvata bio je, prema optužbama - trajno uklanjanje Bošnjaka i Hrvata sa teritorija na koje su bosanski Srbi polagali pravo:
„Vijeće nadalje smatra da postoji dovoljno dokaza u skladu sa naprijed navedenim standardom dokazivanja da je Mladić sudjelovao u tom UZP-u i na značaj mu način doprinio. Ovaj standard je isto tako ispunjen i kad je riječ o Mladićevoj namjeri za UZP, tj. da je djelio namjeru sa drugim ljudima, za koje se tvrdi da su bili članovi tog UZP-a, da se počine zločini koji se terete u optužnici.“, zaključio je Alphons Orie.
Podsjetimo, Mladićevom političkom šefu u vrijeme rata, Radovanu Karadžiću, suci su na polovici suđenja izbacili točku 1 iz optužnice – u vezi genocida u više općina na početku rata 1992. godine. No ona mu je u žalbenom postupku vraćena u optužnicu, pa se tijekom dokaznog postupka obrane Karadžić morao braniti i od nje. Obrana generala Mladića će početi svoj dokazni postupak idući mjesec, 13. svibnja, a branitelji su najavili kako namjeravaju potrošiti isto vremena kao i optužba - oko 200 dokaznih sati.
Suci su u cijelosti odbacili argumentaciju Mladićeve obrane u kojoj je zatraženo izricanje oslobađajuće presude na polovici suđenja, tijekom rasprave po pravilu 98bis Pravilnika o postupku i dokazima Međunarodnog suda. Ono omogućava obrani da zatraži od sudaca - odbacivanje onih točaka optužnice za koje smatra da tužiteljstvo nije izvelo dovoljno kvalitetnih dokaza.
Predsjedavajući sudac nizozemskog porijekla Alphons Orie, u odbijenici Mladićevog oslobađanja je istaknuo - kako je tužiteljstvo iznijelo dovoljno dokaza koji potkrijepljuju svaku od ukupno 11 točaka optužnice za ratne zločine između 1992. i 1995. godine.
sudija Alphons Orie
„Vijeće je pažljivo pregledalo dokaze i uvjerilo se da postoji dovoljno dokaza u skladu sa pravnim standardima mjerodavnim u ovoj fazi postupka da te točke mogu ostati na snazi. Shodno tome Vijeće smatra da optuženi mora iznijeti svoju obranu po svim točkama optužnice.“, naveo je Orie.
U svojoj odbijenici oslobađanja, Raspravno vijeće je iznijelo i zaključke u vezi s navodima tužiteljstva o Mladićevom učešću u udruženom zločinačkom poduhvatu protjerivanja Bošnjaka i Hrvata. Vijeće je utvrdilo da postoje dokazi “na osnovu kojih bi se, ukoliko se prihvate, van razumne sumnje moglo utvrditi da je poduhvat postojao.
Njegovi sudionici su činili vojno-politički vrh bosanskih Srba, na čelu sa predsjednikom Radovanom Karadžićem i optuženim generalom Mladićem. Obrazac udruženog zločinačkog poduhvata suci su utvrdili i prilikom zadnjeg, najmasovnijeg zločina srpskih snaga - egzekucije preko 7.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici:
„Kada je riječ u uslovu postojanja više osoba, Vijeće upućuje na dokaze, ranije iznesene, o kontaktima i komunikacijama između raznih visokih oficira Vojske RS, uključujući Mladića, Tolimira, Bearu, Kosorića, Krstića i Popovića. Pored toga, Vijeće upućuje na iskaz Momira Nikolića o prisutnosti komandira MUP-a Ljubiše Borovčanina u Potočarima tokom procesa transportacije bosanskih muslimana, kao i sudjelovanje Karadžića u vezi sa direktivom sedam.“, precizirao je predjedavajući sudac.
Orie je, prilikom odbijenice oslobađanja generala Mladića, naveo niz dokaza koji su suce uvjerili da su se i ostali zločini iz optužnice dogodili, kao što su rasprostranjeno ubijanje i zlostavljanje u brojnim logorima, te masovno silovanje i držanje u seksualnom ropstvu. Cilj tog udruženog poduhvata bio je, prema optužbama - trajno uklanjanje Bošnjaka i Hrvata sa teritorija na koje su bosanski Srbi polagali pravo:
„Vijeće nadalje smatra da postoji dovoljno dokaza u skladu sa naprijed navedenim standardom dokazivanja da je Mladić sudjelovao u tom UZP-u i na značaj mu način doprinio. Ovaj standard je isto tako ispunjen i kad je riječ o Mladićevoj namjeri za UZP, tj. da je djelio namjeru sa drugim ljudima, za koje se tvrdi da su bili članovi tog UZP-a, da se počine zločini koji se terete u optužnici.“, zaključio je Alphons Orie.
Podsjetimo, Mladićevom političkom šefu u vrijeme rata, Radovanu Karadžiću, suci su na polovici suđenja izbacili točku 1 iz optužnice – u vezi genocida u više općina na početku rata 1992. godine. No ona mu je u žalbenom postupku vraćena u optužnicu, pa se tijekom dokaznog postupka obrane Karadžić morao braniti i od nje. Obrana generala Mladića će početi svoj dokazni postupak idući mjesec, 13. svibnja, a branitelji su najavili kako namjeravaju potrošiti isto vremena kao i optužba - oko 200 dokaznih sati.