Tužiteljstvo izvelo zadnjeg svjedoka na Haškom sudu

Suđenje Goranu Hadžiću, ilustrativna fotografija

Ispitivanjem zadnjeg svjedoka optužbe u slučaju protiv bivšeg premijera tzv. SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem Gorana Hadžića, haško tužiteljstvo je ovaj tjedan ujedno izvelo i svog zadnjeg svjedoka na Haškom sudu, koji je osnovan prije više od 20 godina. Naime, u sva tri preostala suđenja haško tužiteljstvo je završilo svoj dokazni postupak, a dodatni svjedok na suđenju Hadžiću izveden je naknadno, jer je bio nedostupan zbog sudskog procesa u Srbiji, nakon ubojstva bivše partnerice.

Borislav Bogunović, svedok na suđenju


Borislav Bogunović je, kao bivši ministar policije vlade na pobunjenom području Hrvatske, mijenjao dijelove ranijih iskaza u kojima je opisao kako je srbijanski predsjednik Slobodan Milošević upravljao pobunom i Hadžićem preko svojih ljudi, poput Željka Ražnjatovića Arkana. Na suđenju svom bivšem političkom šefu, Bogunović je to negirao tvrdeći kako na Arkana nije imao utjecaj ni službeni Beograd, kao ni Hadžićeve vlasti:


Onaj koji je delovao po svom nahođenju i nije, koliko ja znam, račune polagao nikome od nas, isto tako ni u Beogradu. Znači, čovek koji je sam za sebe radio i tako se ponašao.“, tvrdio je Bogunović.


Bogunović je tijekom svjedočenja skidao zapovjednu odgovornost s optuženog Hadžića opisujući djelovanje pobunjene vlade, koju su vodili isključivo kao gospodarsko. Zapovjednu odgovornost za akcije koje su dovele do nasilnog progona hrvatskih građana prebacivao je, osim na Arkana, i na Jugoslavensku narodnu armiju, JNA, te na Radovana Stojičića zvanog Badža. On je 1991. godine istovremeno obavljao funkciju pomoćnika ministra unutarnjih poslova Srbije, te funkciju zapovjednika Teritorijalne obrane (TO) u Vukovaru:


„Tu je došao kao da pomogne da se sve uradi što treba da se uradi – oko policije i oko odbrane i svega ostaloga. Ja sam rekao: ’Dobro, nije problem’, ali sam odmah imao osećaj da ja i on nećemo moći sarađivati. Čovek nije bio odavde odakle smo mi, odnosno nije razumeo situaciju u kojoj se nalazimo i smatrao je da je došao iz Beograda, u kojem je on značio nešto.“, rekao je pred sudom Bogunović.


Prvi ministar policije pobunjenih hrvatskih Srba predstavio je rad svoje vlade samo kao savjetodavan, skidajući s optuženog Hadžića zapovjednu odgovornost tvrdnjom - da on zapravo nije o ničemu odlučivao. Zato ga je haška tužiteljica Liza Birsej morala osporavati kao vlastitog svjedoka u dodatnom ispitivanju – pokazujući mu naređenje Hadžića o smjeni lokalnog policijskog zapovjednika u Vukovaru 1991. godine - koje je on, pak, pripisao spomenutom Badži (riječima sudske prevoditeljice):


„Taj dokument, vidite li to na ekranu - na dužnosti sekretara Sekretarijata unutrašnjih poslova Vukovar razrješuje se dužnosti sa danom 17. oktobra 1991. godine. I tu se pojavljuje jedno ime. Da li prepoznajete to ime u dnu - Goran Hadžić? Dakle, ovaj dokument nije potpisao Badža. Je li tako?“


Svjedoku Bogunoviću tužiteljstvo je moralo pustiti i snimke njegovih ranijih izjava na suđenju bivšem šefu Državne bezbjednosti Srbije Jovici Stanišiću iz 2010. godine, pogotovo u vezi sa sastancima pobunjenika iz Hrvatske sa srbijanskim vodstvom u Beogradu, koji, prema optužnici, ukazuju na postojanje udruženog zločinačkog poduhvata. Razlike u svom pamćenju i iskazima, Bogunović je pravdao psihičkim stanjem zbog suđenja za ubojstvo, zbog kojeg trenutno izdržava 20 godina zatvora u Srbiji.