Vjernici danas slave Božić, spomen rođenja Isusa Krista i jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana.
Zajedno s Uskrsom i Duhovima, spada među tri najveća kršćanska blagdana. Središnji čin proslave Božića je ponoćna misa a slavi ga se u krugu obitelji i najbližih.
Novi zavjet ne navodi kada se točno rodio Isus pa prvi kršćani nisu slavili Božić, nego samo Uskrs.
Božić se isprva slavio na razne datume, najčešće 6. januara, a početkom IV. stoljeća u Rimu je uvedeno svetkovanje 25. decembra kako bi se potisnula poganska rimska svetkovina rođenja nepobjediva sunca (dies natalis Solis Invicti), koja se slavila u Rimu odmah po zimskoj obratnici.
Svetkovina se iz Rima proširila u zapadnim, a potom i u istočnim crkvama.
Zajedno s Uskrsom i Duhovima, spada među tri najveća kršćanska blagdana. Središnji čin proslave Božića je ponoćna misa a slavi ga se u krugu obitelji i najbližih.
Novi zavjet ne navodi kada se točno rodio Isus pa prvi kršćani nisu slavili Božić, nego samo Uskrs.
Božić se isprva slavio na razne datume, najčešće 6. januara, a početkom IV. stoljeća u Rimu je uvedeno svetkovanje 25. decembra kako bi se potisnula poganska rimska svetkovina rođenja nepobjediva sunca (dies natalis Solis Invicti), koja se slavila u Rimu odmah po zimskoj obratnici.
Svetkovina se iz Rima proširila u zapadnim, a potom i u istočnim crkvama.