Unapređenje kulturnog razumijevanja u BiH je jedan od najvećih projekata podrške razvoju kulture koji se realizuje u u deset bh. opština. Kroz takozvani „tematski prozor kultura za razvoj“ BiH je u konkurenciji od 57 zemalja svijeta dobila projekat vrijedan osam miliona dolara. U realizaciju projekta koji, između ostalog, podržava razvoj međukulturalnog razumijevanja, te obnovu interkulturalnih spomenika uključene su tri agencije UN-a, a prvi put zajednički u oblasti kulture rade državne i entitetske vlasti. O ovom značajnom projektu razgovaramo sa koordinatorkom Renatom Radekom.
Radeka: Postizanje jednog višeg nivoa međusobnih institucionalnih odnosa kad je u pitanju kultura, dakle pravni okvir s jedne strane. Ali sa druge strane, šta to zapravo znači za građane? Povećani kulturni sadržaj u općinama širom BiH, povećano učešeće civilnoga društva u procesu tih sadržaja i generalno socijalna infuzija. Naime, ne zadržavati se samo na osnovnim kulturnim centrima u BiH, kao što su Sarajevo, Banja Luka, Tuzla itd., već upravo raditi na tome da svaka općina ima dovoljni nivo standarda i vizije kulturnog sadržaja. No, ono što je najbitnije i zbog čega se program zove poboljšanje kulturnog razumijevanja u BiH jeste činjenica da je BiH oduvijek bila međukulturalna, interkulturalna i multikulturalna država, te da samim time treba raditi da ona takva i ostane u svakom svom najminijaturnijem segmentu.
Radeka: Prije svega, simobli multikuluturalizma jeste upravo činjenica da različite kulture postoje u osnovnim dijelovima države gdje oni kao takvi nisu većina. Ono što je projekt uradio jeste, prije svega, pitao vlasti, odnosno institucije da prioritiziraju simobole multikulturalizma u BiH, te su entitetska ministarstva, zajedno sa državnim ministarstvom, predložila ovu vrstu prioriteta. Prioriteti su sljedeći: Muftijstvo banjalučko, odnosno Ferhadija u Banjoj Luci, Saborna crkva u Mostaru i Franjevački samostan u Plehanu kod Dervente. Oni su tri simola multikulturalizma u državi BiH. Izgradnjom i rekonstrukcijom ovih spomenika i simbola multikulturalizma možemo reći da se institucije multikulturalizma vraćaju kući, kao ono snovi se vraćaju kući. I možemo reći da se država BiH ponovo pozicionira na način da su se zaista sve i političke i institucionalne strane stavile na stranu multikulturalizma u državi.
Radeka: Interesantno je da su UN ovoga puta kroz tri UN-agencije participirale u kreiranju ovoga projekta - UNESCO upravo u pomoći rekonstrukcije ove vrste spomenika, UNDP, odnosno razvojni program UN kroz pomoć ministartsvima i općinama na njihovim razvojnim projektima, te UNICEF kao osnovna organizacija koja se bavi obrazovanjem, u ovom slučaju pripremom kurikule koja će sa državnog nivoa na sve druge nivoe institucija biti ponuđena kao priručnik za interkulturalni rad u školama. Naime, profesori i učitelji imat će priliku dobiti znanja i iskustva na koji način se pristupa interkulturalizmu koji je prisutan u gotovo svim školama u BiH i koji su to aspekti rada sa kojima treb adjelovati.
Radeka: To ima enorman značaj. Sekreterijat, koji je Njujorku, za fond koji ukupno vrijedi preko 550 miliona eura, itekako vodi računa upravo o ovom projektu u BiH jer BiH, pored projekta kulture, ima još tri projekta koja se bave postizanjem milenijumskih razvojnih ciljeva. Oni se tiču zapošljavanja, okoliša i voda. Samim time BiH je pod posebnom prismotrom od strane svjetske pažnje vezane za postizanje milenijumskih razvojnih ciljeva, a u tom segmentu kulture međukulturalizmam je jedan od simbola koji ova država nosi spram cijeloga svijeta kada gledamo forum UN - i svakako će se rezultati pratitit.
RSE: Unapređenje kulturnog razumijevanja u BiH naziv je projekata koji u deset bh. opština tri agencije UN-a. Ovim projektom trebao bi biti uspostavljen i pravni okvir u polju kulture u BiH. Ciljevi projekta su veliki, gospođo Radeka, a koji su vam prioritetni?
Radeka: Postizanje jednog višeg nivoa međusobnih institucionalnih odnosa kad je u pitanju kultura, dakle pravni okvir s jedne strane. Ali sa druge strane, šta to zapravo znači za građane? Povećani kulturni sadržaj u općinama širom BiH, povećano učešeće civilnoga društva u procesu tih sadržaja i generalno socijalna infuzija. Naime, ne zadržavati se samo na osnovnim kulturnim centrima u BiH, kao što su Sarajevo, Banja Luka, Tuzla itd., već upravo raditi na tome da svaka općina ima dovoljni nivo standarda i vizije kulturnog sadržaja. No, ono što je najbitnije i zbog čega se program zove poboljšanje kulturnog razumijevanja u BiH jeste činjenica da je BiH oduvijek bila međukulturalna, interkulturalna i multikulturalna država, te da samim time treba raditi da ona takva i ostane u svakom svom najminijaturnijem segmentu.
RSE: Između ostalog, projektom je predviđena obnova tri međukulturalna spomenika. Koji su to i zašto ste baš ta tri spomenika odabrali?
Radeka: Prije svega, simobli multikuluturalizma jeste upravo činjenica da različite kulture postoje u osnovnim dijelovima države gdje oni kao takvi nisu većina. Ono što je projekt uradio jeste, prije svega, pitao vlasti, odnosno institucije da prioritiziraju simobole multikulturalizma u BiH, te su entitetska ministarstva, zajedno sa državnim ministarstvom, predložila ovu vrstu prioriteta. Prioriteti su sljedeći: Muftijstvo banjalučko, odnosno Ferhadija u Banjoj Luci, Saborna crkva u Mostaru i Franjevački samostan u Plehanu kod Dervente. Oni su tri simola multikulturalizma u državi BiH. Izgradnjom i rekonstrukcijom ovih spomenika i simbola multikulturalizma možemo reći da se institucije multikulturalizma vraćaju kući, kao ono snovi se vraćaju kući. I možemo reći da se država BiH ponovo pozicionira na način da su se zaista sve i političke i institucionalne strane stavile na stranu multikulturalizma u državi.
RSE: Više je organizacija uključeno u ovaj projekat. Nismo ih pomenuli sve, između ostalog UNESCO, UNDP - i ko još? I molim vas kratko o projektu obrazovanja kroz ovaj projekat, odnosno o edukaciji mladih u školama.
Radeka: Interesantno je da su UN ovoga puta kroz tri UN-agencije participirale u kreiranju ovoga projekta - UNESCO upravo u pomoći rekonstrukcije ove vrste spomenika, UNDP, odnosno razvojni program UN kroz pomoć ministartsvima i općinama na njihovim razvojnim projektima, te UNICEF kao osnovna organizacija koja se bavi obrazovanjem, u ovom slučaju pripremom kurikule koja će sa državnog nivoa na sve druge nivoe institucija biti ponuđena kao priručnik za interkulturalni rad u školama. Naime, profesori i učitelji imat će priliku dobiti znanja i iskustva na koji način se pristupa interkulturalizmu koji je prisutan u gotovo svim školama u BiH i koji su to aspekti rada sa kojima treb adjelovati.
RSE: Koliki je značaj toga za BiH - evo pomenuli smo obrazovanje, pomenuli smo obnovu multikulturalnih spomenika?
Radeka: To ima enorman značaj. Sekreterijat, koji je Njujorku, za fond koji ukupno vrijedi preko 550 miliona eura, itekako vodi računa upravo o ovom projektu u BiH jer BiH, pored projekta kulture, ima još tri projekta koja se bave postizanjem milenijumskih razvojnih ciljeva. Oni se tiču zapošljavanja, okoliša i voda. Samim time BiH je pod posebnom prismotrom od strane svjetske pažnje vezane za postizanje milenijumskih razvojnih ciljeva, a u tom segmentu kulture međukulturalizmam je jedan od simbola koji ova država nosi spram cijeloga svijeta kada gledamo forum UN - i svakako će se rezultati pratitit.