"Na putu", film bosanskohercegovačke režiserke Jasmile Žbanić, doživio je u četvrtak veoma uspješnu premijeru na 60. filmskom festivalu u Berlinu gdje je prikazan u glavnom programu u kojem se takmiči pored 19 drugih filmova.
"Na putu" je priča o mladom paru nakon što mladić doživi vjersko preobraćenje i priduži se radikalnoj muslimanskoj sekti vehabija, koji smatraju da prakticiraju izvorni islam.
On je jedan od četiri filma na ovogodišnjem Berlinaleu, koji završava dodjelom nagrada u subotu navečer, koji se bave muslimskim identitetom i odrastanjem na Zapadu i odnosom Zapada prema islamu.
Terorizam, ubistva iz časti, fundamentalizam i ugnjetavanje žena su teme kojima se bave ovi filmovi i koje održavaju porebu kako muslimanskih tako i zapadnih autora da ih dublje propitaju i prenesu sa novinskih stranica i televizijskih ekrana na veliko platno.
Publika je ovacijama nagradila Žabnić i ekipu filma, predvođenu hrvatskim glumcima Zrinkom Cvitešić i Leonom Lučevom koji glume glavne like Lunu i Amara, i neki kritičari smatraju da je "Na putu", iako ne jednako snažan kao "Grbavica", ipak kandidat za glavnu nagradu.
"(Na putu) nudi uravnotežen i prosvijetljen pogled na sukob između sekularnog islama i vehabijske verzije islama koja postaje sve jača širom muslimanskog svijeta," napisao je Richard Brunette iz Hollywood Reportera.
Filmsko platno
Žbanić je ranije rekla da filmom nije htjela zauzeti nijednu stranu već ispitati kako jačanje islamskog uticaja u BiH i u svijetu utiče na svakodnevni život.
Režiserka, koja je dobila Zlatnog medvjeda 2006. godine za svoj debitantski film "Grbavica" koji se bavi odnosom majke i kćerke i suočavanjem žrtve sa posljedicama ratnog silovanja, je Federalnoj televiziji nakon projekcije rekla da ne razmišlja o nagradi.
"Meni je iskreno bilo važno da ljudi film dožive i zbog toga sam bila veoma nervozna," rekla je Žbanić.
Berlinski festival je razvio reputaciju za prikazivanje filmova koji se bave oštrim političkim i društvenim temama i tema koja dominira ove godine je islam.
Terorizam, ubistva iz časti, fundamentalizam i ugnjetavanje žena su problemi kojima se bavi filmovi koji održavaju potrebu kako muslimanskih tako i zapadnih autora da ih dublje propitaju i prenesu sa novinskih stranica i televizijskih ekrana na veliko platno.
"Šahada" je debitanstki film afganistansko-njemačkog režisera Burhana Qurbanija koji je imao vrlo dobar prijem na projekciji 17. februara.
Krivica
Šahada, što u islamu znači izjava vjere, je priča o tri mlada muslimana rođena u Njemčkoj koji se bore da pomire tradiciju sa modernim načinom životom.
Qurbani kaže da se koristi filmom da bi pitao šta je islam zaista i šta znači biti dobar musliman. Krivica je osnovna tema filma.
Likovi u Šahadi, kao što je mlada vatrena djevojka Maryam, otvoreno propituju pitanje netolerancije u Islamu, među sveštenicima ili drugim vjernicima, ali često završe pod pritiskom porodice ili zajednice zbog toga.
Režiser koji je rođen u Njemačkoj je rekao da sebe smatra "muslimanom 2.0 - naprednom verzijom".
"Želio sam pokazati u mom filmu da muslimani i islam nemaju samo jedno lice -- Arapa sa bradom -- već da imaju mnogo više boja," rekao je Qurbani.
Qurbani priznaje da je odrastajući kao musliman na Zapadu ponekad donosio odluke zbog kojih je osjećao krivicu zato što "nije dobar musliman".
Na kraju je našao način kako da se izbori sa tim osjećajem krivice i kako da prakticira vjeru na svoj način.
Hindusi i muslimani
"Naš film je poziv na dijalog: pričajmo jedni sa drugima, razgovarajmo u miru. I mislim da je to sjajno. Nadam se da će ovaj film steći novu publiku koja će početi da raspravlja, da razgovara, da diskutuje," rekao je Qurbani.
Austrijska režiserka Fea Aladag se također bavi kontroverznim islamskim temama u njenom prvom filmu "Kada odemo". Glavni lik, žena njemačko-turskog porijekla, je odlučila da ostavi svog muža, nakon čega otac želi da izvrši ubistvo iz časti da bi sačuvao ugled porodice.
Aladag kaže da se ubistva iz časti na Zapadu pogrešno smatraju izrazom islamskog fundamentalizma i da nemaju puno veze sa vjerskom ideologijom. Ona kaže da su ta ubistva starija od islama ili drugih vjera i da je pogrešno zvati ih islamskim jer o njima nema ništa u Ku'ranu.
"Moje ime je Kan", film koji je izazvao nasilje i bijes u Indiji, se bavi temom diskriminacije koju američki muslimani proživljavaju nakon napada Al Kaide na Sjedinjene Države 11. septembra 2001 godine.
Fim bollywoodske superzvijezde Shah Rukh Khana se bavi čovjekom koji je zadržan na jednom američkom aerodromu zato što mu ime zvuči kao arapsko.
Međutim, iako je Khan rekao da je poruka njegovog filma da se treba boriti protiv netolerancije, film je u Indiji poslužio kao razlog za napetosti između hindusa i muslimana zbog režiserove izjave o malom broju Pakistanaca u indijskoj kriket ligi.
"Na putu" je priča o mladom paru nakon što mladić doživi vjersko preobraćenje i priduži se radikalnoj muslimanskoj sekti vehabija, koji smatraju da prakticiraju izvorni islam.
On je jedan od četiri filma na ovogodišnjem Berlinaleu, koji završava dodjelom nagrada u subotu navečer, koji se bave muslimskim identitetom i odrastanjem na Zapadu i odnosom Zapada prema islamu.
Terorizam, ubistva iz časti, fundamentalizam i ugnjetavanje žena su teme kojima se bave ovi filmovi i koje održavaju porebu kako muslimanskih tako i zapadnih autora da ih dublje propitaju i prenesu sa novinskih stranica i televizijskih ekrana na veliko platno.
(Na putu) nudi uravnotežen i prosvijetljen pogled na sukob između sekularnog islama i vehabijske verzije islama koja postaje sve jača širom muslimanskog svijeta
Publika je ovacijama nagradila Žabnić i ekipu filma, predvođenu hrvatskim glumcima Zrinkom Cvitešić i Leonom Lučevom koji glume glavne like Lunu i Amara, i neki kritičari smatraju da je "Na putu", iako ne jednako snažan kao "Grbavica", ipak kandidat za glavnu nagradu.
"(Na putu) nudi uravnotežen i prosvijetljen pogled na sukob između sekularnog islama i vehabijske verzije islama koja postaje sve jača širom muslimanskog svijeta," napisao je Richard Brunette iz Hollywood Reportera.
Filmsko platno
Žbanić je ranije rekla da filmom nije htjela zauzeti nijednu stranu već ispitati kako jačanje islamskog uticaja u BiH i u svijetu utiče na svakodnevni život.
Režiserka, koja je dobila Zlatnog medvjeda 2006. godine za svoj debitantski film "Grbavica" koji se bavi odnosom majke i kćerke i suočavanjem žrtve sa posljedicama ratnog silovanja, je Federalnoj televiziji nakon projekcije rekla da ne razmišlja o nagradi.
"Meni je iskreno bilo važno da ljudi film dožive i zbog toga sam bila veoma nervozna," rekla je Žbanić.
Berlinski festival je razvio reputaciju za prikazivanje filmova koji se bave oštrim političkim i društvenim temama i tema koja dominira ove godine je islam.
Terorizam, ubistva iz časti, fundamentalizam i ugnjetavanje žena su problemi kojima se bavi filmovi koji održavaju potrebu kako muslimanskih tako i zapadnih autora da ih dublje propitaju i prenesu sa novinskih stranica i televizijskih ekrana na veliko platno.
"Šahada" je debitanstki film afganistansko-njemačkog režisera Burhana Qurbanija koji je imao vrlo dobar prijem na projekciji 17. februara.
Krivica
Šahada, što u islamu znači izjava vjere, je priča o tri mlada muslimana rođena u Njemčkoj koji se bore da pomire tradiciju sa modernim načinom životom.
Qurbani kaže da se koristi filmom da bi pitao šta je islam zaista i šta znači biti dobar musliman. Krivica je osnovna tema filma.
Likovi u Šahadi, kao što je mlada vatrena djevojka Maryam, otvoreno propituju pitanje netolerancije u Islamu, među sveštenicima ili drugim vjernicima, ali često završe pod pritiskom porodice ili zajednice zbog toga.
Režiser koji je rođen u Njemačkoj je rekao da sebe smatra "muslimanom 2.0 - naprednom verzijom".
Želio sam pokazati u mom filmu da muslimani i islam nemaju samo jedno lice -- Arapa sa bradom -- već da imaju mnogo više boja
"Želio sam pokazati u mom filmu da muslimani i islam nemaju samo jedno lice -- Arapa sa bradom -- već da imaju mnogo više boja," rekao je Qurbani.
Qurbani priznaje da je odrastajući kao musliman na Zapadu ponekad donosio odluke zbog kojih je osjećao krivicu zato što "nije dobar musliman".
Na kraju je našao način kako da se izbori sa tim osjećajem krivice i kako da prakticira vjeru na svoj način.
Hindusi i muslimani
"Naš film je poziv na dijalog: pričajmo jedni sa drugima, razgovarajmo u miru. I mislim da je to sjajno. Nadam se da će ovaj film steći novu publiku koja će početi da raspravlja, da razgovara, da diskutuje," rekao je Qurbani.
Austrijska režiserka Fea Aladag se također bavi kontroverznim islamskim temama u njenom prvom filmu "Kada odemo". Glavni lik, žena njemačko-turskog porijekla, je odlučila da ostavi svog muža, nakon čega otac želi da izvrši ubistvo iz časti da bi sačuvao ugled porodice.
Aladag kaže da se ubistva iz časti na Zapadu pogrešno smatraju izrazom islamskog fundamentalizma i da nemaju puno veze sa vjerskom ideologijom. Ona kaže da su ta ubistva starija od islama ili drugih vjera i da je pogrešno zvati ih islamskim jer o njima nema ništa u Ku'ranu.
"Moje ime je Kan", film koji je izazvao nasilje i bijes u Indiji, se bavi temom diskriminacije koju američki muslimani proživljavaju nakon napada Al Kaide na Sjedinjene Države 11. septembra 2001 godine.
Fim bollywoodske superzvijezde Shah Rukh Khana se bavi čovjekom koji je zadržan na jednom američkom aerodromu zato što mu ime zvuči kao arapsko.
Međutim, iako je Khan rekao da je poruka njegovog filma da se treba boriti protiv netolerancije, film je u Indiji poslužio kao razlog za napetosti između hindusa i muslimana zbog režiserove izjave o malom broju Pakistanaca u indijskoj kriket ligi.