Politički odnosi BiH i Rusije su dobri i imaju uzlaznu putanju, ocijenjeno je tokom posjete šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova Bosni i Hercegovini. Ono što će biti intenzivirano u narednom periodu je ekonomsko-trgovinska saradnja, a Rusija je zainteresovana za značajnija ulaganja u oba bh. entiteta.
Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj najavio je da će dvije zemlje naredne godine održati zajednički biznis forum kako bi se unaprijedila saradnja biznismena iz dvije države:
„Dogovorili smo se da stvaramo institucionalne okvire za bolje unapređenje investicija, dvostrukog oporezivanja, kao i druge brojne sporazume o unapređenju trgovinske saradnje. Također smo se dogovorili da iniciramo što skorašnji sastanak dva kopredsjedavajuća mješovite komisije za praćenje trgovinsko-ekonomske saradnje.“
Ruski biznismeni su u BiH, uglavnom u RS, investirali oko 200 miliona eura, uglavnom u energetski sektor, a najavljuju se nove investicije vrijedne 700 miliona. Najveći ruski investitor je kompanija “Njeftgazinkor” koja je kupila dvije trećine vlasništva u naftnoj industriji Republike Srpske /NIRS/, u čijem sastavu posluju Rafinerija u Brodu, fabrika motornih ulja u Modriči i lanac benzinskih pumpi.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je da postoji realan interes za ulaganja i zajedničke investicije i na području Federacije :
„Za sada najveći dio projekata ekonomske saradnje odvija se na relaciji Rusije i RS, ali nadamo se da će uskoro i u Federaciji biti pomaka na ovom planu. Prije svega uzimamo u obzir interes ruskog biznisa, a realan interes postoji i u Federaciji.“
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić vjeruje kako će priliv ruskih investicija popraviti poslovni ambijent u BiH:
„Ruska Federacija je sedmi investitor u BiH. Mislim da snaga ruske ekonomije bi dobro došla oporavku i BiH. Ja mislim da nas očekuje vrijeme intenzivnije saradnje, što je dobro. To najavljuje i ministar vanjskih poslova. Ja mislim da je u svakom slučaju vrijedno pažnje da se stvori prostor za ruske investicije na prostoru BiH. Ja mislim da nas očekuje bolje vrijeme.“
Maksimalno smanjiti vanjski uticaj u BiH
Ekonomski analitičar Damir Miljević naglašava da BiH nema ekonomski strateški značaj ni za Rusij niti za Evropu, ali da ima neiskorištene nove izvore energije, što je za Ruse naročito interesantno:
„BiH ima najveći hidropotencijal po glavi stanovnika u Evropi, što je dobro. Ono što je loše je što mi taj hidropotencijal nismo iskoristili niti 20 posto. Prema tome, tu postoje ogromne rezerve za proizvodnju čiste, obnovljive energije, a to je ono što je trenutno prioritet velikih sila. I očito je da je i ova posjeta Lavrova u tom kontekstu. Ja mislim da su oni dobrim dijelom kad je u pitanju prerada nafte interes zaokružili. Ono što im je vjerovatno ostali interes, kao i svakome, je da prošire distribuciju i vjerovatno u tom kontekstu imaju ogroman interes.“
Ipak, posjeta Sergeja Lavrova, najvišeg ruskog funkcionera koji je posjetio BiH od završetka rata do danas, dolazi u vrijeme pojačanog angažmana SAD-a i EU u pregovorima oko ustavnih promjena u zemlji. Iako bez direktnog učešća u posljednjoj diplomatskoj ofanzivi za uređenje BiH, kao članica Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira Rusija odbacuje nametanje rješenja ustavnih reformi koje su pokrenule administracije Sjedinjenih Država i Evropske unije.
Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov ponovio je da se njegova zemlja zalaže za ukidanje kancelarije visokog predstavnika u BiH i navodi da će Rusija učiniti sve da se to uskoro i desi:
„Bosanci i Hercegovci moraju uzeti sudbinu zemlje u svoje ruke i maksimalno smanjiti vanjski uticaj i Rusija će učiniti sve da se Kancelarija visokog predstavnika pretvori u kancelariju evropskog predstavnika. U okviru PIC-a uslovi i ciljevi za zatvaranje OHR-a su jasn, i a većina je ispunjena. Zbog toga mislimo da u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom važno da se u BiH donose odluke koje su rezultat dogovora i konsenzuisa sva tri naroda i oba entiteta u BiH. Zbog toga treba hitno riješiti pitanje zatvaranja Kancelarije visokog predstavnika i ukidanje bonskih ovlasti koje su postale kočnica u jačanju državnosti BiH.“
Lavrov naglašava da zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika ne znači da će međunarodna zajednica izgubiti interes za BiH. Tu će biti predstavnik EU, ali njegovim mandatom neće biti moguće miješanje u unutrašnje poslove BiH, vjeruje Lavrov.
Posjetu visokog ruskog zvaničika Bosni i Hercegovini ipak treba posmatrati u širem kontekstu događaja u i oko BiH, vjeruje politički analitičar i nekadašnji dopisnik Oslobođenja iz Moskve Mirko Šagolj. Nakon Medvedeva u Beogradu, Lavrov iz Sarajeva želi na svaki način poslati poruku podrške RS-u, ali i predstavnicima SAD-a koji su sada angažovaniji u BiH nego Rusija, kaže Šagolj:
„Pitanje je tu prije svega strateških utjecaj na prostoru Balkana jer Rusija vidi da se SDA sve više infiltriraju na ovaj prostor, prije svega preko Kosova, pa onda evo sad oko BiH se sve više nekako angažiraju - i naravno da Rusija neće dozvoliti da SAD zauzmu ovdje pozicije jače nego što oni mogu imati.“
Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj najavio je da će dvije zemlje naredne godine održati zajednički biznis forum kako bi se unaprijedila saradnja biznismena iz dvije države:
„Dogovorili smo se da stvaramo institucionalne okvire za bolje unapređenje investicija, dvostrukog oporezivanja, kao i druge brojne sporazume o unapređenju trgovinske saradnje. Također smo se dogovorili da iniciramo što skorašnji sastanak dva kopredsjedavajuća mješovite komisije za praćenje trgovinsko-ekonomske saradnje.“
Ruski biznismeni su u BiH, uglavnom u RS, investirali oko 200 miliona eura, uglavnom u energetski sektor, a najavljuju se nove investicije vrijedne 700 miliona. Najveći ruski investitor je kompanija “Njeftgazinkor” koja je kupila dvije trećine vlasništva u naftnoj industriji Republike Srpske /NIRS/, u čijem sastavu posluju Rafinerija u Brodu, fabrika motornih ulja u Modriči i lanac benzinskih pumpi.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je da postoji realan interes za ulaganja i zajedničke investicije i na području Federacije :
„Za sada najveći dio projekata ekonomske saradnje odvija se na relaciji Rusije i RS, ali nadamo se da će uskoro i u Federaciji biti pomaka na ovom planu. Prije svega uzimamo u obzir interes ruskog biznisa, a realan interes postoji i u Federaciji.“
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić vjeruje kako će priliv ruskih investicija popraviti poslovni ambijent u BiH:
„Ruska Federacija je sedmi investitor u BiH. Mislim da snaga ruske ekonomije bi dobro došla oporavku i BiH. Ja mislim da nas očekuje vrijeme intenzivnije saradnje, što je dobro. To najavljuje i ministar vanjskih poslova. Ja mislim da je u svakom slučaju vrijedno pažnje da se stvori prostor za ruske investicije na prostoru BiH. Ja mislim da nas očekuje bolje vrijeme.“
Maksimalno smanjiti vanjski uticaj u BiH
Ekonomski analitičar Damir Miljević naglašava da BiH nema ekonomski strateški značaj ni za Rusij niti za Evropu, ali da ima neiskorištene nove izvore energije, što je za Ruse naročito interesantno:
„BiH ima najveći hidropotencijal po glavi stanovnika u Evropi, što je dobro. Ono što je loše je što mi taj hidropotencijal nismo iskoristili niti 20 posto. Prema tome, tu postoje ogromne rezerve za proizvodnju čiste, obnovljive energije, a to je ono što je trenutno prioritet velikih sila. I očito je da je i ova posjeta Lavrova u tom kontekstu. Ja mislim da su oni dobrim dijelom kad je u pitanju prerada nafte interes zaokružili. Ono što im je vjerovatno ostali interes, kao i svakome, je da prošire distribuciju i vjerovatno u tom kontekstu imaju ogroman interes.“
Ipak, posjeta Sergeja Lavrova, najvišeg ruskog funkcionera koji je posjetio BiH od završetka rata do danas, dolazi u vrijeme pojačanog angažmana SAD-a i EU u pregovorima oko ustavnih promjena u zemlji. Iako bez direktnog učešća u posljednjoj diplomatskoj ofanzivi za uređenje BiH, kao članica Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira Rusija odbacuje nametanje rješenja ustavnih reformi koje su pokrenule administracije Sjedinjenih Država i Evropske unije.
Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov ponovio je da se njegova zemlja zalaže za ukidanje kancelarije visokog predstavnika u BiH i navodi da će Rusija učiniti sve da se to uskoro i desi:
„Bosanci i Hercegovci moraju uzeti sudbinu zemlje u svoje ruke i maksimalno smanjiti vanjski uticaj i Rusija će učiniti sve da se Kancelarija visokog predstavnika pretvori u kancelariju evropskog predstavnika. U okviru PIC-a uslovi i ciljevi za zatvaranje OHR-a su jasn, i a većina je ispunjena. Zbog toga mislimo da u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom važno da se u BiH donose odluke koje su rezultat dogovora i konsenzuisa sva tri naroda i oba entiteta u BiH. Zbog toga treba hitno riješiti pitanje zatvaranja Kancelarije visokog predstavnika i ukidanje bonskih ovlasti koje su postale kočnica u jačanju državnosti BiH.“
Lavrov naglašava da zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika ne znači da će međunarodna zajednica izgubiti interes za BiH. Tu će biti predstavnik EU, ali njegovim mandatom neće biti moguće miješanje u unutrašnje poslove BiH, vjeruje Lavrov.
Posjetu visokog ruskog zvaničika Bosni i Hercegovini ipak treba posmatrati u širem kontekstu događaja u i oko BiH, vjeruje politički analitičar i nekadašnji dopisnik Oslobođenja iz Moskve Mirko Šagolj. Nakon Medvedeva u Beogradu, Lavrov iz Sarajeva želi na svaki način poslati poruku podrške RS-u, ali i predstavnicima SAD-a koji su sada angažovaniji u BiH nego Rusija, kaže Šagolj:
„Pitanje je tu prije svega strateških utjecaj na prostoru Balkana jer Rusija vidi da se SDA sve više infiltriraju na ovaj prostor, prije svega preko Kosova, pa onda evo sad oko BiH se sve više nekako angažiraju - i naravno da Rusija neće dozvoliti da SAD zauzmu ovdje pozicije jače nego što oni mogu imati.“