U Hrvatskoj politici mnogi političari su nakon političke, došli i do financijske moći, ali na djelu je sve više suprotni proces - hrvatski poduzetnici, koji su ostvarili financijsku moć, sve više traže i političku. Oni su se u većoj mjeri nego prije kandidirali i na prošlim lokalnim izborima, te najavljuju, kao Nadan Vidošević, i ozbiljne predsjedničke kandidature, a počeli su i stranke osnivati.
Kontroverzni splitski gradonačelnik, Željko Kerum, na političkoj sceni se pojavio kao anti-političar. Kritizirao je stranke i njihovu nesposobnost i kao takav je i izabran, da bi 25. rujna sebi za rođendan poklonio baš stranku pretenciozna naziva Hrvatska građanska stranka:
„Jasno je da dvije najveće stranke polako gube pozicije i da se otvara nova mogućnost. Mi smo tu uskočili i igrat ćemo jaku ulogu na idućim parlamentarnim izborima.“
Vodeći hrvatski poduzetnici, okupljeni oko Hrvatske udruge poslodavaca i nacionalnog Vijeća za konkurentnost, ovih su dana pustili probni balon da, navodno, osnivaju političku stranku. U tom kontekstu spominjani predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, Damir Kuštrak, i direktor T-coma, Ivica Mudrinić, su požurili demantirati vijest, ali nisu propustili istaći i da ideja nije loša.
Oni su nezadovoljni i vladajućom i oporbenom politikom, kao i dobar dio birača, i njihovi izgledi na izborima ne bi bili mali. Potvrđuje to i visoki rejting predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića, koji je kao nezavisni kandidat ušao u trku za predsjednika države.
Vidošević je iz Splita, a upravo u Splitu se ima najviše iskustva s poduzetnicima u politici. Počelo je s poduzetničkom Listom Velog mista, koje je bilo u koalicija s HDZ-om i koje se od velikih obećanja utopilo u protežiranje poslovnih interesa svojih članova. Velo misto se raspalo nakon jednog mandata, ali nije se raspao birački san da će uspješni ljudi u privatnom biznisu biti jednako uspješni i u javnim poslovima, pa su za gradonačelnika izabrali poduzetnika Željka Keruma.
Građani umorni od klasične politike
Politolog Marin Jurjević, saborski zastupnik konkurentskog SDP-a:
„Kerum je personifikacija jednog uspješnog poduzetnika. Vrijeme je krize i ljudi na neki način preslikavaju osobnu uspješnost kandidata na neku moguću buduću situaciju. S druge strane, veliki dio građana, a to nije samo hrvatski fenomen, nego širok pojam, zamoren je klasičnom politikom i klasičnim političkim strankama koje su na niskoj hijerarhijskoj vrijednosti. Onda se pojavljuje nešto što bi smo mogli nazvati anti-političarom u politici.“
Sociolog iz Splita, Zoran Malenica, smatra da se izborom Željka Keruma dodatno degradira politički život u Splitu:
„Umjesto da razvijamo na viši nivo participiranje politike, u dobrom smislu te riječi, sa ulaskom ovakvih polu obrazovanih poduzetnika u politički život, posebno na lokalnim razinama, prijeti opasnost dodatne degradacije funkcioniranja političkog života. To bi nas trebalo zabrinuti.“
No, i Kuštrak i Mudrinić i Vidošević - eventualni osnivači nove poduzetničke stranke - imaju političkog iskustva, a Malenica kaže da i više nije tako skeptičan prema ulasku poduzetnika u politiku mimo etabliranih političkih stranaka:
„Čini mi se da su oni donekle u pravu jer je evidentno da postojeći politički establišment, i opozicija i pozicija, očito nije voljan poduzimati brze i radikalnije mjere vezane za bolje uvjete poslovanja gospodarstva i uopće za promjene u društvu.“
Otkud im prvi milijuni
Primjerice, HSS, koji je na vlasti s HDZ-om, odbija reorganizaciju teritorijalnog ustroja u Hrvatskoj, dok se Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, zalaže da sadašnjih 560 općina i gradova svede na stotinjak, koliko ih je bilo prije rata.
"To je kao jedan vid proboja postojeće političke garniture koja nije dovoljno shvatila ozbiljnost situacije i ne želi je mijenjati", kaže Zoran Malenica.
Pitali smo ga - Hoće li osiromašeni hrvatski birač prihvatiti kandidate od kojih neki ne mogu baš najjasnije objasniti kako su stekli prvi milijun? Malenica misli da su birači postali neosjetljivi na te teme:
„Kada bi se to pitanje postavilo u smislu - ako ne dokažeš kako si stekao prve milijune, ne možeš ići u politiku - bilo bi to zanimljivo, ali to kod nas očito neće važiti. O tome se počne pisati, a na kaju to prođe bez bilo kakvih reakcija. U tom smislu nisam veliki optimista.“
Na neosjetljivost računaju i političari koji su došli iz poduzetničkih voda i koji još nisu objasnili biračima otkuda im njihovi prvi milijuni. Kerumu njegovi kritičari spotiču navodnu trgovinu robom iz robnih rezervi i humanitarnom pomoći, ali on na to kaže da sve o njegovom prvom milijunu piše u poslovnim knjigama. Vidoševiću se spotiče njegova uloga, i provizija, u privatizaciji Dalmacija - cementa, ali on je pred predsjedničku trku kategoričan u obrani svoje poduzetničke časti:
„Niko, ni jedan pojedinac, ni jedna skupina, ne može me pogledati u oči, a da ja spustim pogled.“
Osim spomenutih, i drugi poduzetnici plivaju, ili su plivali političkim vodama, kao što su Radimir Čačić, Goranko Fižulić, Stipe Gabrić Jambo, Plinio Cuccurin... I oni su dokaz da tanka linija stoji između tranzicijskih političara i poduzetnika. Nekim političarima politika je trebala da steknu bogatstvo, a nekim poduzetnicima ona treba da ga sačuvaju.
Kontroverzni splitski gradonačelnik, Željko Kerum, na političkoj sceni se pojavio kao anti-političar. Kritizirao je stranke i njihovu nesposobnost i kao takav je i izabran, da bi 25. rujna sebi za rođendan poklonio baš stranku pretenciozna naziva Hrvatska građanska stranka:
„Jasno je da dvije najveće stranke polako gube pozicije i da se otvara nova mogućnost. Mi smo tu uskočili i igrat ćemo jaku ulogu na idućim parlamentarnim izborima.“
Vodeći hrvatski poduzetnici, okupljeni oko Hrvatske udruge poslodavaca i nacionalnog Vijeća za konkurentnost, ovih su dana pustili probni balon da, navodno, osnivaju političku stranku. U tom kontekstu spominjani predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, Damir Kuštrak, i direktor T-coma, Ivica Mudrinić, su požurili demantirati vijest, ali nisu propustili istaći i da ideja nije loša.
Oni su nezadovoljni i vladajućom i oporbenom politikom, kao i dobar dio birača, i njihovi izgledi na izborima ne bi bili mali. Potvrđuje to i visoki rejting predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića, koji je kao nezavisni kandidat ušao u trku za predsjednika države.
Vidošević je iz Splita, a upravo u Splitu se ima najviše iskustva s poduzetnicima u politici. Počelo je s poduzetničkom Listom Velog mista, koje je bilo u koalicija s HDZ-om i koje se od velikih obećanja utopilo u protežiranje poslovnih interesa svojih članova. Velo misto se raspalo nakon jednog mandata, ali nije se raspao birački san da će uspješni ljudi u privatnom biznisu biti jednako uspješni i u javnim poslovima, pa su za gradonačelnika izabrali poduzetnika Željka Keruma.
Građani umorni od klasične politike
Politolog Marin Jurjević, saborski zastupnik konkurentskog SDP-a:
„Kerum je personifikacija jednog uspješnog poduzetnika. Vrijeme je krize i ljudi na neki način preslikavaju osobnu uspješnost kandidata na neku moguću buduću situaciju. S druge strane, veliki dio građana, a to nije samo hrvatski fenomen, nego širok pojam, zamoren je klasičnom politikom i klasičnim političkim strankama koje su na niskoj hijerarhijskoj vrijednosti. Onda se pojavljuje nešto što bi smo mogli nazvati anti-političarom u politici.“
Sociolog iz Splita, Zoran Malenica, smatra da se izborom Željka Keruma dodatno degradira politički život u Splitu:
„Umjesto da razvijamo na viši nivo participiranje politike, u dobrom smislu te riječi, sa ulaskom ovakvih polu obrazovanih poduzetnika u politički život, posebno na lokalnim razinama, prijeti opasnost dodatne degradacije funkcioniranja političkog života. To bi nas trebalo zabrinuti.“
No, i Kuštrak i Mudrinić i Vidošević - eventualni osnivači nove poduzetničke stranke - imaju političkog iskustva, a Malenica kaže da i više nije tako skeptičan prema ulasku poduzetnika u politiku mimo etabliranih političkih stranaka:
„Čini mi se da su oni donekle u pravu jer je evidentno da postojeći politički establišment, i opozicija i pozicija, očito nije voljan poduzimati brze i radikalnije mjere vezane za bolje uvjete poslovanja gospodarstva i uopće za promjene u društvu.“
Otkud im prvi milijuni
Primjerice, HSS, koji je na vlasti s HDZ-om, odbija reorganizaciju teritorijalnog ustroja u Hrvatskoj, dok se Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, zalaže da sadašnjih 560 općina i gradova svede na stotinjak, koliko ih je bilo prije rata.
"To je kao jedan vid proboja postojeće političke garniture koja nije dovoljno shvatila ozbiljnost situacije i ne želi je mijenjati", kaže Zoran Malenica.
Pitali smo ga - Hoće li osiromašeni hrvatski birač prihvatiti kandidate od kojih neki ne mogu baš najjasnije objasniti kako su stekli prvi milijun? Malenica misli da su birači postali neosjetljivi na te teme:
„Kada bi se to pitanje postavilo u smislu - ako ne dokažeš kako si stekao prve milijune, ne možeš ići u politiku - bilo bi to zanimljivo, ali to kod nas očito neće važiti. O tome se počne pisati, a na kaju to prođe bez bilo kakvih reakcija. U tom smislu nisam veliki optimista.“
Na neosjetljivost računaju i političari koji su došli iz poduzetničkih voda i koji još nisu objasnili biračima otkuda im njihovi prvi milijuni. Kerumu njegovi kritičari spotiču navodnu trgovinu robom iz robnih rezervi i humanitarnom pomoći, ali on na to kaže da sve o njegovom prvom milijunu piše u poslovnim knjigama. Vidoševiću se spotiče njegova uloga, i provizija, u privatizaciji Dalmacija - cementa, ali on je pred predsjedničku trku kategoričan u obrani svoje poduzetničke časti:
„Niko, ni jedan pojedinac, ni jedna skupina, ne može me pogledati u oči, a da ja spustim pogled.“
Osim spomenutih, i drugi poduzetnici plivaju, ili su plivali političkim vodama, kao što su Radimir Čačić, Goranko Fižulić, Stipe Gabrić Jambo, Plinio Cuccurin... I oni su dokaz da tanka linija stoji između tranzicijskih političara i poduzetnika. Nekim političarima politika je trebala da steknu bogatstvo, a nekim poduzetnicima ona treba da ga sačuvaju.