Bosna i Hercegovina nema zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine i Socijaldemokratska partija je u Parlamentu BiH nekoliko puta bezuspješno pokretala inicijative za njegovo donošenje.
Ova stranka još jednom će pokušati krajem ovog mjeseca da rasprava o ovom zakonskom aktu bude uvrštena u dnevni red Parlamenta BiH.
Damir Mašić iz Socijaldemokratske partije tvrdi da bi usvajanje ovakvog zakona, između ostalog, pomoglo u prevazilaženju ekonomske krize u zemlji:
„Zamislite samo koliki bi priliv sredstava bio imajući u vidu da svaki obični građanin u ovoj zemlji svakodnevno oko sebe ima priliku da vidi ljude koji su bukvalno imali ništa, a sada vladaju milionima, stotinama miliona, pojedini od njih i milijardama. I danas u BiH niko nema obavezu da dokaže porijeklo te imovine, a svi znamo kakve su se pljačke, što ratne što poratne, sprovodile nad građanima i nad ovom zemljom. Nevjerovatan bi bio priliv sredstava. Teško je to sada procijeniti, ali s obzirom koliko je sada obespravljenih ljudi, obespravljenih radnika čija su preduzeća bukvalno oteta, opljačkana, možemo pretpostaviti da bi iznosi bili sigurno rekordni kada je region u pitanju.“
Oblast oduzimanja nelegalno stečene imovine regulisana je i krivičnim zakonodavstvom u BiH. Međutim, u Transparency Internationalu BiH tvrde da se mjere zaplijene nelegalno stečene imovine rijetko izriču. Obaveza donošenja ovog zakona proističe i iz brojnih konvencija čija je BiH potpisnica, između ostalih i one o borbi protiv korupcije.
„Stav Transparencya je da budući da se Krivični zakon nije proveo u onoj mjeri u kojoj smo mi očekivali da će se provesti, tj. da će sudije češće izricati mjere zaplijene nelegalno stečene imovine, mi smatramo da je zaista neophodno uspostaviti taj institut. Mi smo nekad, kad je Krivični zakon tek donesen, smatrali da nema potrebe jer taj institut postoji u krivičnim zakonicima, međutim, nakon viđenja provođenja tih zakona da je u 2008. godini oduzeto samo 12.000 maraka nelegalno stečene imovine, smatramo da treba da postoje i specijalizovana agencija i zakon za oduzimanje nelegalno stečene imovine,“ rekao je Emir Đikić iz TI BiH.
Pored ekonomskih, zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine riješio bi i brojne druge probleme u zemlji, kaže poslanik u Parlamentu Federacije BiH Ante Čolak.
„Mislim da bismo mi riješili i dosta političkih problema jer nije nikakva tajna da kod nas više štete nanosi javni kriminal nego organizirani, jer je to u našem slučaju, nažalost, jedno te isto. Kriminal provode oni koji upravljaju institucijama. Time bismo riješili i političke i masu ekonomskih i socijalnih problema i riješili bismo i ove socijalne lomove gdje svaki dan postoji vrlo mali, uski krug bogatih, a svakim danom se širi siromaštvo.“
Delegat u Parlamentarnoj skupštini BiH Slobodan Šaraba:
„Smatram da BiH treba donijeti jedan takav zakon, da treba početi najprije od onih koji su najviše izloženi kritici javnosti, a to je od političara u BiH, pa preko svih ostalih javnih ličnosti do direktora velikih kompanija i javnih preduzeća i u svim onim slučajevima gdje se utvrdi kroz tačno definisanu proceduru da je određeno lice nezakonito steklo imovinu, tu imovinu treba oduzeti. Dakle, potpuno podržavam donošenje toga zakona i u entitetima, a smatram da bi takav zakon bio potreban i na nivou BiH kojim bi se na jedan precizan način utvrdili oduzimanje te imovine, rokovi i vrijeme u kome će se to uraditi.“
Vlasti BiH moraće da donesu ovaj zakon bez obzira što su dosadašnje inicijative završene neuspjehom, kaže Emir Đikić iz TI BiH:
„Inicijativa je postojala, ona je odbijena, međutim, u međuvremenu je prihvaćena i ratificirana konvencija iz Meride koja obavezuje formiranje agencije za borbu protiv korupcije, kao i za oduzimanje nelegalno stečene imovine. Također, to je jedan od uslova na našem putu prema EU, i posebno, što je veoma bitno za građane, uslov je da to bude u strategiji za borbu protiv korupcije koja bi trebala da bude donesena zbog liberalizacije viznog režima.“
Kako funkcioniše zakon u BiH pokazuje i primjer direktorice firme „Nekretnine Pelak“ - Mihrije Pelak, nedavno osuđene na 20 godina zatvora. Iako je kupovinom i prodajom nekretnina, utajom poreza, te lažiranjem dokumenata prevarila preko stotinu građana, njoj su oduzeti tek jedan stan i automobil kao imovina stečena prevarom. Drugi primjer da u zakonu ipak postoje mogućnosti oduzimanja nelegalno stečene imovine je presuda Muhamedu Ali Gašiju. Njemu je sud izrekao mjeru oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.
Ova stranka još jednom će pokušati krajem ovog mjeseca da rasprava o ovom zakonskom aktu bude uvrštena u dnevni red Parlamenta BiH.
Damir Mašić iz Socijaldemokratske partije tvrdi da bi usvajanje ovakvog zakona, između ostalog, pomoglo u prevazilaženju ekonomske krize u zemlji:
„Zamislite samo koliki bi priliv sredstava bio imajući u vidu da svaki obični građanin u ovoj zemlji svakodnevno oko sebe ima priliku da vidi ljude koji su bukvalno imali ništa, a sada vladaju milionima, stotinama miliona, pojedini od njih i milijardama. I danas u BiH niko nema obavezu da dokaže porijeklo te imovine, a svi znamo kakve su se pljačke, što ratne što poratne, sprovodile nad građanima i nad ovom zemljom. Nevjerovatan bi bio priliv sredstava. Teško je to sada procijeniti, ali s obzirom koliko je sada obespravljenih ljudi, obespravljenih radnika čija su preduzeća bukvalno oteta, opljačkana, možemo pretpostaviti da bi iznosi bili sigurno rekordni kada je region u pitanju.“
Oblast oduzimanja nelegalno stečene imovine regulisana je i krivičnim zakonodavstvom u BiH. Međutim, u Transparency Internationalu BiH tvrde da se mjere zaplijene nelegalno stečene imovine rijetko izriču. Obaveza donošenja ovog zakona proističe i iz brojnih konvencija čija je BiH potpisnica, između ostalih i one o borbi protiv korupcije.
„Stav Transparencya je da budući da se Krivični zakon nije proveo u onoj mjeri u kojoj smo mi očekivali da će se provesti, tj. da će sudije češće izricati mjere zaplijene nelegalno stečene imovine, mi smatramo da je zaista neophodno uspostaviti taj institut. Mi smo nekad, kad je Krivični zakon tek donesen, smatrali da nema potrebe jer taj institut postoji u krivičnim zakonicima, međutim, nakon viđenja provođenja tih zakona da je u 2008. godini oduzeto samo 12.000 maraka nelegalno stečene imovine, smatramo da treba da postoje i specijalizovana agencija i zakon za oduzimanje nelegalno stečene imovine,“ rekao je Emir Đikić iz TI BiH.
Pored ekonomskih, zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine riješio bi i brojne druge probleme u zemlji, kaže poslanik u Parlamentu Federacije BiH Ante Čolak.
„Mislim da bismo mi riješili i dosta političkih problema jer nije nikakva tajna da kod nas više štete nanosi javni kriminal nego organizirani, jer je to u našem slučaju, nažalost, jedno te isto. Kriminal provode oni koji upravljaju institucijama. Time bismo riješili i političke i masu ekonomskih i socijalnih problema i riješili bismo i ove socijalne lomove gdje svaki dan postoji vrlo mali, uski krug bogatih, a svakim danom se širi siromaštvo.“
Delegat u Parlamentarnoj skupštini BiH Slobodan Šaraba:
„Smatram da BiH treba donijeti jedan takav zakon, da treba početi najprije od onih koji su najviše izloženi kritici javnosti, a to je od političara u BiH, pa preko svih ostalih javnih ličnosti do direktora velikih kompanija i javnih preduzeća i u svim onim slučajevima gdje se utvrdi kroz tačno definisanu proceduru da je određeno lice nezakonito steklo imovinu, tu imovinu treba oduzeti. Dakle, potpuno podržavam donošenje toga zakona i u entitetima, a smatram da bi takav zakon bio potreban i na nivou BiH kojim bi se na jedan precizan način utvrdili oduzimanje te imovine, rokovi i vrijeme u kome će se to uraditi.“
Vlasti BiH moraće da donesu ovaj zakon bez obzira što su dosadašnje inicijative završene neuspjehom, kaže Emir Đikić iz TI BiH:
„Inicijativa je postojala, ona je odbijena, međutim, u međuvremenu je prihvaćena i ratificirana konvencija iz Meride koja obavezuje formiranje agencije za borbu protiv korupcije, kao i za oduzimanje nelegalno stečene imovine. Također, to je jedan od uslova na našem putu prema EU, i posebno, što je veoma bitno za građane, uslov je da to bude u strategiji za borbu protiv korupcije koja bi trebala da bude donesena zbog liberalizacije viznog režima.“
Kako funkcioniše zakon u BiH pokazuje i primjer direktorice firme „Nekretnine Pelak“ - Mihrije Pelak, nedavno osuđene na 20 godina zatvora. Iako je kupovinom i prodajom nekretnina, utajom poreza, te lažiranjem dokumenata prevarila preko stotinu građana, njoj su oduzeti tek jedan stan i automobil kao imovina stečena prevarom. Drugi primjer da u zakonu ipak postoje mogućnosti oduzimanja nelegalno stečene imovine je presuda Muhamedu Ali Gašiju. Njemu je sud izrekao mjeru oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.