Više od 13.000 osoba još se vode kao nestali na prostoru zemalja bivše Jugoslavije, podaci su udruga obitelji nestalih osoba na tom području
Proces traženja nestalih na Balkanu ide sporo i bez dovoljne podrške vlasti, kaže Semira Aleksić, članica Odbora regionalne koordinacije udruga obitelji nestalih osoba zemalja regije:
„Mi smatramo da je svaka država obavezna, a posebno predsjedavajući vlada i predsjednici država moraju ovo pitanje obaviti pod brojem jedan. U tom pravcu mi smo išli prema EU, znači Regionalna koordinacija uputila je pismo EU sa zahtjevom da nijednu državu iz regiona ne primi u članstvo EU dok se ne riješi pitanje nestalih osoba. I dobili smo odgovor u kojem se podržavaju naši stavovi i zalaganja, gdje su nam dali do znanja da je u standardima EU jedan od uslova rješavanje pitanja nestalih za ulazak u EU.“
Samo u Republici Hrvatskoj trenutačno ima 22 otkrivene masovnie grobnice koje su nastale nakon Bljeska i Oluje, a na kojima se ne radi ništa, kaže Čedomir Marić iz Udruženja građana „Porodice nestalih lica iz Krajine“:
„Jako je ružno da poslije 14 godina se još uvijek zna za lokacije, da se to već istrulili krstovi, zarasli u korov sa oznakama N.N. Da li će države sa takvim ledinama ući u EU, sa ledinama na kojima su zarasli u korov krstovi truli, neočišćeni?“
Predstavinci udruga obitelji nestalih također ističu kako su nezadovoljni sa onim što je do sada učinjeno pocesu traženja nestalih. Izostaje prava podrška vlasti, naglašava Ljiljana Alvir, iz Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja iz Hrvatske:
„Za sada vlade još uvijek deklarativno podržavaju. Ima nekih pomaka, ali za nas ne velikih zato što je predug period, predugo vrijeme. Ako uzmemo ’91., ’93., ’95. prevelik je odmak vremena i mi obitelji koje tražimo svoje smo apsolutno nezadovoljni zato što ljudi umiru i zato što mislimo da kad nas ne bude da će u biti rješavanje pitanja nestalih osoba biti jedno pitanje koje će stajati i s kojim će se trgovati.“
Trenutačno nema dovoljno političke volje a ni sredstava za procese traženja nestalih osoba, uključujući identifikacije i ekshumacije, jedan je od stavova predstavnika Odbora regionalne koordinacije udruga nestalih osoba:
„Problem je izmišljenih grobnica, rasutost posmrtnih ostataka u više lokacija sekundarnih grobnica, očekivanje ekshumacija i reasocijacije tijela. Sve su to problemi na koje se nailazi i koji usporavaju proces identifikacije i okončanja rješenja nestalih.“
Do sada su predstavnci Odbora regionalne koordinacije obitelji nestalih osoba održali sastanke sa najvišim političkim dužnosnicima u Hrvatskoj i BiH, a slijedi još jedan sastanak u Srbiji. Susret sa predsjedataljem Vijeća ministara BiH Nikolom Špirićem prošao je zadovoljavajuće, kaže Milan Mandić, predstavnik Saveza porodica nestalih iz RS:
„Gospodin Špirić razumije sve naše probleme. Međutim, otvoreno nam je rekao da splet okolnosti i splet raznih politika koje se vode u BiH koče kompletan ovaj naš proces traženja nestalih, za koji se mi zalažemo kao Regionalna koordinacija sa područja ex Jugoslavije.“
Članovi obitelji nestalih osoba također ističu kako je jedno od temeljnih ljudskih prava svakog čovjeka pronaći svoje najmilije i saznati istinu.
„Mi smatramo da je svaka država obavezna, a posebno predsjedavajući vlada i predsjednici država moraju ovo pitanje obaviti pod brojem jedan. U tom pravcu mi smo išli prema EU, znači Regionalna koordinacija uputila je pismo EU sa zahtjevom da nijednu državu iz regiona ne primi u članstvo EU dok se ne riješi pitanje nestalih osoba. I dobili smo odgovor u kojem se podržavaju naši stavovi i zalaganja, gdje su nam dali do znanja da je u standardima EU jedan od uslova rješavanje pitanja nestalih za ulazak u EU.“
Samo u Republici Hrvatskoj trenutačno ima 22 otkrivene masovnie grobnice koje su nastale nakon Bljeska i Oluje, a na kojima se ne radi ništa, kaže Čedomir Marić iz Udruženja građana „Porodice nestalih lica iz Krajine“:
„Jako je ružno da poslije 14 godina se još uvijek zna za lokacije, da se to već istrulili krstovi, zarasli u korov sa oznakama N.N. Da li će države sa takvim ledinama ući u EU, sa ledinama na kojima su zarasli u korov krstovi truli, neočišćeni?“
Predstavinci udruga obitelji nestalih također ističu kako su nezadovoljni sa onim što je do sada učinjeno pocesu traženja nestalih. Izostaje prava podrška vlasti, naglašava Ljiljana Alvir, iz Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja iz Hrvatske:
„Za sada vlade još uvijek deklarativno podržavaju. Ima nekih pomaka, ali za nas ne velikih zato što je predug period, predugo vrijeme. Ako uzmemo ’91., ’93., ’95. prevelik je odmak vremena i mi obitelji koje tražimo svoje smo apsolutno nezadovoljni zato što ljudi umiru i zato što mislimo da kad nas ne bude da će u biti rješavanje pitanja nestalih osoba biti jedno pitanje koje će stajati i s kojim će se trgovati.“
Trenutačno nema dovoljno političke volje a ni sredstava za procese traženja nestalih osoba, uključujući identifikacije i ekshumacije, jedan je od stavova predstavnika Odbora regionalne koordinacije udruga nestalih osoba:
„Problem je izmišljenih grobnica, rasutost posmrtnih ostataka u više lokacija sekundarnih grobnica, očekivanje ekshumacija i reasocijacije tijela. Sve su to problemi na koje se nailazi i koji usporavaju proces identifikacije i okončanja rješenja nestalih.“
Do sada su predstavnci Odbora regionalne koordinacije obitelji nestalih osoba održali sastanke sa najvišim političkim dužnosnicima u Hrvatskoj i BiH, a slijedi još jedan sastanak u Srbiji. Susret sa predsjedataljem Vijeća ministara BiH Nikolom Špirićem prošao je zadovoljavajuće, kaže Milan Mandić, predstavnik Saveza porodica nestalih iz RS:
„Gospodin Špirić razumije sve naše probleme. Međutim, otvoreno nam je rekao da splet okolnosti i splet raznih politika koje se vode u BiH koče kompletan ovaj naš proces traženja nestalih, za koji se mi zalažemo kao Regionalna koordinacija sa područja ex Jugoslavije.“
Članovi obitelji nestalih osoba također ističu kako je jedno od temeljnih ljudskih prava svakog čovjeka pronaći svoje najmilije i saznati istinu.