*Građani BiH koji su ostali bez posla u Hrvatskoj, a do sada se nisu prijavili nadležnim zavodima za zapošljavanje, pozivaju se da to učine do 2. jula 2009. *Stanje u opštinama RS kada je riječ o zapošljavanju konstitutivnih naroda ne odgovara popisu stanovništva iz 1991.godine. *Vlada Federacije BiH usvojila Plan povratka, obnove, gradnje, razvoja održivog povratka za 2009. godinu. *Život uz mine u povratničkim mjestima oko Stoca *Povratnici u Podrinju «okrenuli se « poljoprivredi
Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske i Udruženje radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske - državljana BiH, uputilo je obavijest građanima BiH, koji su bili zaposleni u preduzećima u Hrvatskoj i otpušteni s posla, u periodu 1992-1995. godine, da je rok za prijave, radi evidentiranja nadležnim zavodima za zapošljavanje po mjestu sadašnjeg boravišta, produžen do 2. jula. Pozivaju se svi građani BiH koji su ostali bez posla u Hrvatskoj, a do sada se nisu prijavili nadležnim zavodima za zapošljavanje, da to učine u navedenom roku, saopšteno je iz Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS.
Ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Zoran Lipovac izjavio je da stanje u opštinama RS kada je riječ o zapošljavanju konstitutivnih naroda ne odgovara popisu stanovništva iz 1991.godine. Ministar Lipovac je na konferenciji za novinare, nakon sjednice Vlade RS na kojoj je usvojena Informacija o primjeni člana 3. Zakona o lokalnoj samoupravi, rekao da je razlog za to nedovoljan broj kandidata koji se prijavljuju na konkurse iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, te nedostatak političke volje da se u pojedinim opštinama primijeni princip proporcionalnosti.
"Nažalost, omjer u kojem su zastupljeni Bošnjaci i Hrvati u jedinicama lokalne samouprave RS su otprilike na nivou zastupljenosti Srba u Federaciji BiH. Oba procenta su niska - oko pet odsto Srba u Federaciji BiH i pet odsto Bošnjaka u RS i manje od dva odsto Hrvata u RS“, rekao je Lipovac.
Pomenuta Informacija, koja se bavi proporcionalnom zastupljenošću konstitutivnih naroda u jedinicama lokalne samouprave, upućena je na razmatranje u Narodnu skupštinu RS.
Vlada Federacije usvojila plan povratka i obnove za 2009. godinu
Vlada Federacije BiH je na posljednjem zasjedanju u Mostaru usvojila Plan povratka, obnove, gradnje, razvoja održivog povratka za 2009. godinu.
Plan je pripremilo Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, a prema dokumentu, prioriteti djelovanja u pomoći povratku i njegovoj održivosti su povratak u regiju Srebrenica, na koji čeka 6.811 porodica, povratak u Gornjedrinsku regiju za oko 3.265 porodica, povratak raseljenih osoba sa boravištem u Federaciji BiH u općine na području FBiH i u općine na području Republike Srpske, povratak u istočnu Hercegovinu, te podrška povratku Srba na područje Federacije BiH.
Prema statističkim podacima, od ukupno 116.855 raseljenih osoba u BiH, 49.835 se nalazi na području Federacije BiH i potrebno im je pružiti asistenciju, kako u povratku u njihove prijeratne stambene jedinice, tako i u samoodrživosti odnosno održivosti njihovog povratka. Za ove svrhe, Planom je predviđeno 28 miliona KM iz sredstava budžeta Federacije za ovu godinu, koja će biti realizirana u skladu s budžetom, Rebalansom budžeta i Zakonom o izvršenju budžeta.
Bez povjerenja u institucije zadužene za zaštitu ljudskih prava
Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu prezentirao je Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u BiH za 2008. godinu, prema kojem postoji rascjep između prava proglašenih u obavezujućim međunarodnim i regionalnim instrumentima i definisanih u domaćem ustavnom i zakonskom okviru, i načina na koji se ona primjenjuju i poštuju u praksi. BiH se nalazi u jednoj vrlo opasnoj situaciji koju karakterizira neodlučnost ljudi u traženju svojih prava zbog toga što nemaju povjerenja u institucije nadležne za oblast ljudskih prava niti njihove mehanizme, izjavio je glavni urednik Izvještaja Miroslav Živanović:
„Još uvijek je ogroman jaz između teorije i prakse ljudskih prava u BiH, odnosno između zakonskog okvira kojeg imamo i njegove stvarne implementacije na terenu.“
O ovom Izvještaju je govorio i potpredsjednik Ustavnog suda Federacije BiH Faris Vehabović:
„Institucionalni garant zaštite ljudskih prava je Ustavni sud BiH. Međutim, zbog velikog broj predmeta na odluku Suda se čeka dosta dugo – oko dvije, dvije i po godine.“
Specifičnost ovog izvještaja jeste što nudi i mogući model za prevazilaženje problema sa zaštitom i poštivanjima ljudskih prava. Provedena analiza bila je usmjerena na utvrđivanje obima u kojem je domaće zakonodavstvo usaglašeno sa ključnim međunarodnim i regionalnim standardima utvrđenim u okviru Evropske konvencije o ljudskim pravima Vijeća Evrope, te Pakta o građanskim i političkim pravima i Pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima Ujedinjenih nacija.
Povratničke priče: život uz mine u okolici Stoca
Selo Ober nalazi se 20 kilometara južno od Stoca, na teritoriji gdje su počela prva ratna djelovanja u Bosni i Hercegovini i koji je velikim djelom još uvijek minirano. Mara Vujinović kaže da se mještani mina ne boje:
„Mine se nalaze ovdje u blizini. Kažu da je opasno, ali Bogu hvala nije bilo ništa strašno. Ovdje je porodica Tucaković i kažu da su oni sa ovcama nastradali u polju, ali nije bilo strašno. Ja se više ne bojim. Ima puno godina od kada smo došli. Taj strah je prošao.“
Ni jednog trenutka Mara Vujinović nije dvojila o povratku u svoje rodno selo Ober : „Tuđi je to svijet, a najljepše je kod kuće“, kaže nam dok se prisjeća svojih izbjegličkih dana u Hrvatskoj. Nije je spriječila ni porušena kuća, kao ni mine u neposrednoj blizini. „Surov je život, ali ga treba prihvatiti“, kaže Mara:
Tužnija priča dočekala nas je u Festića mahali, selu udaljenom oko 40 minuta od Obera. Ulaz u selo sablasno izgleda. Kao da je rat stao nedavno. U Festića mahali danas žive dvije porodice - Senada i Adema Festića. Senad Festić kaže:
„Teško se živi. Vidjeli ste i sami kakav je put. Nema struje, niko ne dolazi, niko ne pita, niko ne pomaže. Isto je tako i za školovanje. Dijete mi je stalno u Stocu, nemam gdje da ga vratim.“
U Festića mahalu, Senad se vratio nakon rata. Dijete je morao dati bratu u Stolac, jer lokalni put nije obnovljen. U neposrednoj blizini njegove kuće nalazi se minsko polje:
„Ima mina. Gdje god da kreneš imaš znakove za mine. Sada je tih znakova sve manje. Neko to odnosi, ali smo ostavili nešto malo znakova da se zna da su tu mine.“
Jedina kuća u kojoj povremeno gori svjetlo je ona Adema Festića. Djeca su mu nabavila agregat. Po nekoliko sati dnevno može računati na električnu energiju. Ovaj vitalni 82-godišnji starac ljut je samo na političare. Kaže, svašta su obećali, ali je malo toga učinjeno:
„Daju nam stalno neka obećanja. Beskrajna i neizvjesna. Kažu biće neka donacija, ali sve je to neizvjesno. Ne znam šta su mi i kuću pravili kad nema struje. A imao sam je prije rata.“
Predlagali su Ademu komšije Srbi iz susjednog sela u Republici Srpskoj da prebaci kabl i uvede struju. Adem neće da potkrada državu. Kaže da će struja jednom ipak doći:
„Ja neću nikome ovdje da služim kao predmet ucjene. Nikome. Kažu ne daju ovi struju, pa ne daju oni....čija je ovo zemlja? Tebi dam, a ovome ne dam! Eeee...“
Ostavljamo selo stolačkog zaleđa. „Pasja mjesta“, kako ih zovu mještani. Ostavljamo ubijeđeni da će život ipak pobjediti. Unatoč svim nedaćama koje ih prate, Senad, Adem i Mara odlučili su se vratiti. Odlučni da u svojim domovima ostanu i opstanu.
Povratak u Zvornik - razgovor s Fadilom Banjanovićem
Veliki broj kuća povratnika obnovljen je u Zvorniku. Većina stambenih jedinica ima električnu energiju, a putna infrastukutra je prilično razvijena, kaže jedan od pionira povratka u taj kraj Fadil Banjanović Bracika. Banjanović je danas delegat u Vijeću naroda Republike Srpske. Ipak i u Zvorniku, gradu u kojem je među prvima počeo povratak, još uvijek oko 300 domaćinstava živi bez struje. Mnogi od povratnika ne rade. Zato su povratnici iskoristili prirodne resurse Podrinja i okrenuli se poljoprivredi:
„Ono čime nismo zadovoljni i sa čim treba da se suočimo je problem upošljavanja, problem kako sada ovaj svijet da ostane i opstane na svojim imanjima. Zvornik na obali rijeke Drine ima plodna polja, ima dobre uslove za razvoj voćarstva, za razvoj povrtlarskih kultura, tako da je poljoprivreda alternativa u ovom teškom stanju i izuzetno teškoj ekonomskoj situaciji. Povratnička domaćinstva, kao i domicilni stanovnici riješili su da pitanje neuposlenosti riješe kroz razvoj poljoprivrede. Prednjačimo u proizvodnji krastavca, a dobri smo i proizvođači paprika, kupusa i paradajza. Takođe, uzgajamo i proizvodimo i vrlo kvalitetno voće. Ljudi nisu čekali kada će se fabrike zatvoriti, već su pronašli alternativu u ovim djelatnostima.“
Kako bi pomogli razvoj poljoprivrede i povratak učinili održivim, Misija UNHCR u BIH , nadležne institucije kao i neke nevladine organizacije , kroz projekat „Proljetnja sjetva 2009“ pomogli su da oko 500 povratničkih domaćinstava sa lošim materijalnim stanjem dobiju sjemena,sadnice i naftu:
„Ljudi nemaju alternative. Poljoprivreda je druga fabrika. Svako od nas ima zemlju, svako ima radnu snagu i dobra pomoć u sjemenima i materijalima je omogućila da proljetnju sjetvu obavimo na najkvalitetniji način. Ja sam izuzetno zadovoljan da u Podrinju, posebno u Zvorniku, nema neobrađene njive. Proizvešćemo ogromne količine hrane i ovo će biti jedan dobar izvor prehrane.“
Iako je razvoj poljoprivrede u zvorničkom kraju na domaćinstvima, ipak je saradnja seljaka i dvije poljoprivredne zadruge veoma dobra, naglašava Fadil Banjanović:
„Zadruge imaju veliki broj kooperanata, a osnove kulture su krastavac, paprika, paradajz, duhan i voće. Preko zadruga seljaci ostvaruju dobit, imaju servisiranje usluga u poljoprivredi i mislim da je to jedan primjer dobrog organizovanja seljaka i zadruga.
U 56 mjesnih zajednica Zvornika vratilo se oko 1.000 ljudi. Kako bi im se stvorili normalni uslovi za život Fadil Banjanović najavljuje nove projekte:
„U narednom periodu 318 domaćinstava treba da dobije električnu energiju. Ti ljudi su se vratili, žive u opštini Zvornik i treba da imaju električnu energiju. Ovih dana će se na električnu energiju pripojiti oko stotinu domaćinstava. To je akcija državnog ministarstva i lokalne zajednice. Očekujemo da će do kraja godine i u narednoj godini na prostoru Opštine Zvornik biti priključena sva naselja na električnu energiju. Takođe, za Mjesni zajednicu Jusići obezbjeđeno je 150.000 konvertibilnih maraka, čime će biti trajno rješeno vodosnadbijevanje i time se pobojšati život svih mještana.“
Ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Zoran Lipovac izjavio je da stanje u opštinama RS kada je riječ o zapošljavanju konstitutivnih naroda ne odgovara popisu stanovništva iz 1991.godine. Ministar Lipovac je na konferenciji za novinare, nakon sjednice Vlade RS na kojoj je usvojena Informacija o primjeni člana 3. Zakona o lokalnoj samoupravi, rekao da je razlog za to nedovoljan broj kandidata koji se prijavljuju na konkurse iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, te nedostatak političke volje da se u pojedinim opštinama primijeni princip proporcionalnosti.
"Nažalost, omjer u kojem su zastupljeni Bošnjaci i Hrvati u jedinicama lokalne samouprave RS su otprilike na nivou zastupljenosti Srba u Federaciji BiH. Oba procenta su niska - oko pet odsto Srba u Federaciji BiH i pet odsto Bošnjaka u RS i manje od dva odsto Hrvata u RS“, rekao je Lipovac.
Pomenuta Informacija, koja se bavi proporcionalnom zastupljenošću konstitutivnih naroda u jedinicama lokalne samouprave, upućena je na razmatranje u Narodnu skupštinu RS.
Vlada Federacije usvojila plan povratka i obnove za 2009. godinu
Vlada Federacije BiH je na posljednjem zasjedanju u Mostaru usvojila Plan povratka, obnove, gradnje, razvoja održivog povratka za 2009. godinu.
Plan je pripremilo Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, a prema dokumentu, prioriteti djelovanja u pomoći povratku i njegovoj održivosti su povratak u regiju Srebrenica, na koji čeka 6.811 porodica, povratak u Gornjedrinsku regiju za oko 3.265 porodica, povratak raseljenih osoba sa boravištem u Federaciji BiH u općine na području FBiH i u općine na području Republike Srpske, povratak u istočnu Hercegovinu, te podrška povratku Srba na područje Federacije BiH.
Prema statističkim podacima, od ukupno 116.855 raseljenih osoba u BiH, 49.835 se nalazi na području Federacije BiH i potrebno im je pružiti asistenciju, kako u povratku u njihove prijeratne stambene jedinice, tako i u samoodrživosti odnosno održivosti njihovog povratka. Za ove svrhe, Planom je predviđeno 28 miliona KM iz sredstava budžeta Federacije za ovu godinu, koja će biti realizirana u skladu s budžetom, Rebalansom budžeta i Zakonom o izvršenju budžeta.
Bez povjerenja u institucije zadužene za zaštitu ljudskih prava
Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu prezentirao je Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u BiH za 2008. godinu, prema kojem postoji rascjep između prava proglašenih u obavezujućim međunarodnim i regionalnim instrumentima i definisanih u domaćem ustavnom i zakonskom okviru, i načina na koji se ona primjenjuju i poštuju u praksi. BiH se nalazi u jednoj vrlo opasnoj situaciji koju karakterizira neodlučnost ljudi u traženju svojih prava zbog toga što nemaju povjerenja u institucije nadležne za oblast ljudskih prava niti njihove mehanizme, izjavio je glavni urednik Izvještaja Miroslav Živanović:
„Još uvijek je ogroman jaz između teorije i prakse ljudskih prava u BiH, odnosno između zakonskog okvira kojeg imamo i njegove stvarne implementacije na terenu.“
O ovom Izvještaju je govorio i potpredsjednik Ustavnog suda Federacije BiH Faris Vehabović:
„Institucionalni garant zaštite ljudskih prava je Ustavni sud BiH. Međutim, zbog velikog broj predmeta na odluku Suda se čeka dosta dugo – oko dvije, dvije i po godine.“
Specifičnost ovog izvještaja jeste što nudi i mogući model za prevazilaženje problema sa zaštitom i poštivanjima ljudskih prava. Provedena analiza bila je usmjerena na utvrđivanje obima u kojem je domaće zakonodavstvo usaglašeno sa ključnim međunarodnim i regionalnim standardima utvrđenim u okviru Evropske konvencije o ljudskim pravima Vijeća Evrope, te Pakta o građanskim i političkim pravima i Pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima Ujedinjenih nacija.
Povratničke priče: život uz mine u okolici Stoca
Selo Ober nalazi se 20 kilometara južno od Stoca, na teritoriji gdje su počela prva ratna djelovanja u Bosni i Hercegovini i koji je velikim djelom još uvijek minirano. Mara Vujinović kaže da se mještani mina ne boje:
„Mine se nalaze ovdje u blizini. Kažu da je opasno, ali Bogu hvala nije bilo ništa strašno. Ovdje je porodica Tucaković i kažu da su oni sa ovcama nastradali u polju, ali nije bilo strašno. Ja se više ne bojim. Ima puno godina od kada smo došli. Taj strah je prošao.“
Ni jednog trenutka Mara Vujinović nije dvojila o povratku u svoje rodno selo Ober : „Tuđi je to svijet, a najljepše je kod kuće“, kaže nam dok se prisjeća svojih izbjegličkih dana u Hrvatskoj. Nije je spriječila ni porušena kuća, kao ni mine u neposrednoj blizini. „Surov je život, ali ga treba prihvatiti“, kaže Mara:
Tužnija priča dočekala nas je u Festića mahali, selu udaljenom oko 40 minuta od Obera. Ulaz u selo sablasno izgleda. Kao da je rat stao nedavno. U Festića mahali danas žive dvije porodice - Senada i Adema Festića. Senad Festić kaže:
„Teško se živi. Vidjeli ste i sami kakav je put. Nema struje, niko ne dolazi, niko ne pita, niko ne pomaže. Isto je tako i za školovanje. Dijete mi je stalno u Stocu, nemam gdje da ga vratim.“
U Festića mahalu, Senad se vratio nakon rata. Dijete je morao dati bratu u Stolac, jer lokalni put nije obnovljen. U neposrednoj blizini njegove kuće nalazi se minsko polje:
„Ima mina. Gdje god da kreneš imaš znakove za mine. Sada je tih znakova sve manje. Neko to odnosi, ali smo ostavili nešto malo znakova da se zna da su tu mine.“
Jedina kuća u kojoj povremeno gori svjetlo je ona Adema Festića. Djeca su mu nabavila agregat. Po nekoliko sati dnevno može računati na električnu energiju. Ovaj vitalni 82-godišnji starac ljut je samo na političare. Kaže, svašta su obećali, ali je malo toga učinjeno:
„Daju nam stalno neka obećanja. Beskrajna i neizvjesna. Kažu biće neka donacija, ali sve je to neizvjesno. Ne znam šta su mi i kuću pravili kad nema struje. A imao sam je prije rata.“
Predlagali su Ademu komšije Srbi iz susjednog sela u Republici Srpskoj da prebaci kabl i uvede struju. Adem neće da potkrada državu. Kaže da će struja jednom ipak doći:
„Ja neću nikome ovdje da služim kao predmet ucjene. Nikome. Kažu ne daju ovi struju, pa ne daju oni....čija je ovo zemlja? Tebi dam, a ovome ne dam! Eeee...“
Ostavljamo selo stolačkog zaleđa. „Pasja mjesta“, kako ih zovu mještani. Ostavljamo ubijeđeni da će život ipak pobjediti. Unatoč svim nedaćama koje ih prate, Senad, Adem i Mara odlučili su se vratiti. Odlučni da u svojim domovima ostanu i opstanu.
Povratak u Zvornik - razgovor s Fadilom Banjanovićem
Veliki broj kuća povratnika obnovljen je u Zvorniku. Većina stambenih jedinica ima električnu energiju, a putna infrastukutra je prilično razvijena, kaže jedan od pionira povratka u taj kraj Fadil Banjanović Bracika. Banjanović je danas delegat u Vijeću naroda Republike Srpske. Ipak i u Zvorniku, gradu u kojem je među prvima počeo povratak, još uvijek oko 300 domaćinstava živi bez struje. Mnogi od povratnika ne rade. Zato su povratnici iskoristili prirodne resurse Podrinja i okrenuli se poljoprivredi:
„Ono čime nismo zadovoljni i sa čim treba da se suočimo je problem upošljavanja, problem kako sada ovaj svijet da ostane i opstane na svojim imanjima. Zvornik na obali rijeke Drine ima plodna polja, ima dobre uslove za razvoj voćarstva, za razvoj povrtlarskih kultura, tako da je poljoprivreda alternativa u ovom teškom stanju i izuzetno teškoj ekonomskoj situaciji. Povratnička domaćinstva, kao i domicilni stanovnici riješili su da pitanje neuposlenosti riješe kroz razvoj poljoprivrede. Prednjačimo u proizvodnji krastavca, a dobri smo i proizvođači paprika, kupusa i paradajza. Takođe, uzgajamo i proizvodimo i vrlo kvalitetno voće. Ljudi nisu čekali kada će se fabrike zatvoriti, već su pronašli alternativu u ovim djelatnostima.“
Kako bi pomogli razvoj poljoprivrede i povratak učinili održivim, Misija UNHCR u BIH , nadležne institucije kao i neke nevladine organizacije , kroz projekat „Proljetnja sjetva 2009“ pomogli su da oko 500 povratničkih domaćinstava sa lošim materijalnim stanjem dobiju sjemena,sadnice i naftu:
„Ljudi nemaju alternative. Poljoprivreda je druga fabrika. Svako od nas ima zemlju, svako ima radnu snagu i dobra pomoć u sjemenima i materijalima je omogućila da proljetnju sjetvu obavimo na najkvalitetniji način. Ja sam izuzetno zadovoljan da u Podrinju, posebno u Zvorniku, nema neobrađene njive. Proizvešćemo ogromne količine hrane i ovo će biti jedan dobar izvor prehrane.“
Iako je razvoj poljoprivrede u zvorničkom kraju na domaćinstvima, ipak je saradnja seljaka i dvije poljoprivredne zadruge veoma dobra, naglašava Fadil Banjanović:
„Zadruge imaju veliki broj kooperanata, a osnove kulture su krastavac, paprika, paradajz, duhan i voće. Preko zadruga seljaci ostvaruju dobit, imaju servisiranje usluga u poljoprivredi i mislim da je to jedan primjer dobrog organizovanja seljaka i zadruga.
U 56 mjesnih zajednica Zvornika vratilo se oko 1.000 ljudi. Kako bi im se stvorili normalni uslovi za život Fadil Banjanović najavljuje nove projekte:
„U narednom periodu 318 domaćinstava treba da dobije električnu energiju. Ti ljudi su se vratili, žive u opštini Zvornik i treba da imaju električnu energiju. Ovih dana će se na električnu energiju pripojiti oko stotinu domaćinstava. To je akcija državnog ministarstva i lokalne zajednice. Očekujemo da će do kraja godine i u narednoj godini na prostoru Opštine Zvornik biti priključena sva naselja na električnu energiju. Takođe, za Mjesni zajednicu Jusići obezbjeđeno je 150.000 konvertibilnih maraka, čime će biti trajno rješeno vodosnadbijevanje i time se pobojšati život svih mještana.“