Stručnjaci iz oblasti informaciono-tehnoloških inovacija neprestano upozoravaju koliko je ova oblast bitna za razvoj privrede svake zemlje. Bez njihove primjene nema napretka niti u nacionalnim ekonomijama. Gdje je mjesto BiH u svijetu modernih tehnologija i da li je dovoljno imati talentovane, mlade ljude?
Iako i BiH ima potencijal za razvoj novih tehnologija, čini se da nema dovoljno sluha među onima koji odlučuju. To najbolje ilustruje skorašnji primjer kada su strani novinari bili zbunjeni, prilikom posjete drugog čovjeka Amerike Džozefa Bajdena (Joseph Biden), shvativši da u zgradi državnog Parlamenta u BiH nema bežični internet putem kojeg bi svojim kućama u svijetu trenutno slali izvještaj.
Po korištenju novih tehnologija BiH je rame uz rame s Albanijom. Nadžida Sarić iz Regulatorne agencije za komunikacije:
„BiH je još uvijek na niskom nivou kada je u pitanju upotreba i razvoj ICT tehnologija i usluga. Međutim, to ne znači da ne postoje šanse i načini za unapređenje statusa ove industrije koja je tehnološki vođena i koja predstavlja jedan od najvažnijih faktora za nepredak jedne zemlje, odnosno za ukupni njen ekonomski napredak.“
Hamdo Katica, predstavnik Asocijacije poslodavaca BiH, smatra da bi BiH postizala brži napredak kad bi svoje potencijale iskoristila efikasno:
„U principu, sve male zemlje mogu se takmičiti sa svjetskim velesilama u malom biznisu. ICT tehnologije uopće pružaju šansu onim malim koji ne zahtijevaju previše novca. Dovoljno je imati jedan PC, vrlo kvalitetnu konekciju na odgovarajuće servere i praktično imati svoj biznis ili biti dio nekog većeg biznisa. Mislim da imamo i dovoljnu i kritičnu masu ljudi koji bi mogli da izvuku ovu državu kroz ICT jer to je jedno tržište visokostručne radne snage i mislim da imamo nekoliko naših fakulteta koji se na vrlo visokom nivou bave ICT-em i gdje se mogu stvarno iskoristiti oni za upravljanje biznisima u nekim drugim firmama.“
Prvi čovjek Microsoft korporacije za Evropu Jan Muehlfeit optimista je kada je u pitanju ovaj region navodeći primjer manjih zemalja koje su uz dobru volju i malo truda uspjele za kratko vrijeme postići izvanredne rezultate:
„Estonija je, recimo, prije 20 godina bila relativno nerazvijena. Vlada je podstakla tehnološki razvoj. Još od 2000. godine oni uopšte ne koriste papir na svojim sjednicama, sjednice se odvijaju elektronskim putem. Nove tehnologije koriste i u svim drugim oblastima. Tako se u Estoniji parking plaća putem mobilnog telefona. Ne mislim da ima razlike između BiH danas i Estonije prije 20 godina. Ako su mogli oni, može i BiH.“
U BiH ne postoji ni bežićni internet na cijelom području zemlje, a ima još mnogo posla i oko uvođenja pravne regulative, napominje Srđan Rajčević iz Agencije za informaciono društvo RS:
„Mi smo u roku od godinu dana donijeli tri zakonska akta, oformili smo, znači, kompletno temelje za razvoj elektronskog poslovanja, potpuno novi zakon i relativno nepoznati pravni instituti koji se sad uvode u naš pravni sistem. Takođe, radimo aktivno na četiri informatička projekta, a uporedo s tim imamo i dvije strategije koje smo definisali za sljedeći trogodišnji period.“
Federacija nema još ni agenciju za informaciono društvo. To ni ne čudi budući da prema anketama dobar broj političara ne zna koristiti ni internet. No, mladi ljudi u BiH ovladavaju novim tehnologijama i već uzimaju učešće u globalnim biznisima. Hamdo Katica, predstavnik Asocijacije poslodavaca BiH:
„Znam jednu kompaniju koja ima 56 zaposlenih koji rade na globalnom nivou, vrše prodaju avionskih karata ovdje u Sarajevu za Ameriku. Recimo, između Vašingtona i Los Anđelosa prodaje se karta ovdje u BiH. To je internet.“
Po korištenju novih tehnologija BiH je rame uz rame s Albanijom. Nadžida Sarić iz Regulatorne agencije za komunikacije:
„BiH je još uvijek na niskom nivou kada je u pitanju upotreba i razvoj ICT tehnologija i usluga. Međutim, to ne znači da ne postoje šanse i načini za unapređenje statusa ove industrije koja je tehnološki vođena i koja predstavlja jedan od najvažnijih faktora za nepredak jedne zemlje, odnosno za ukupni njen ekonomski napredak.“
Hamdo Katica, predstavnik Asocijacije poslodavaca BiH, smatra da bi BiH postizala brži napredak kad bi svoje potencijale iskoristila efikasno:
„U principu, sve male zemlje mogu se takmičiti sa svjetskim velesilama u malom biznisu. ICT tehnologije uopće pružaju šansu onim malim koji ne zahtijevaju previše novca. Dovoljno je imati jedan PC, vrlo kvalitetnu konekciju na odgovarajuće servere i praktično imati svoj biznis ili biti dio nekog većeg biznisa. Mislim da imamo i dovoljnu i kritičnu masu ljudi koji bi mogli da izvuku ovu državu kroz ICT jer to je jedno tržište visokostručne radne snage i mislim da imamo nekoliko naših fakulteta koji se na vrlo visokom nivou bave ICT-em i gdje se mogu stvarno iskoristiti oni za upravljanje biznisima u nekim drugim firmama.“
Prvi čovjek Microsoft korporacije za Evropu Jan Muehlfeit optimista je kada je u pitanju ovaj region navodeći primjer manjih zemalja koje su uz dobru volju i malo truda uspjele za kratko vrijeme postići izvanredne rezultate:
„Estonija je, recimo, prije 20 godina bila relativno nerazvijena. Vlada je podstakla tehnološki razvoj. Još od 2000. godine oni uopšte ne koriste papir na svojim sjednicama, sjednice se odvijaju elektronskim putem. Nove tehnologije koriste i u svim drugim oblastima. Tako se u Estoniji parking plaća putem mobilnog telefona. Ne mislim da ima razlike između BiH danas i Estonije prije 20 godina. Ako su mogli oni, može i BiH.“
U BiH ne postoji ni bežićni internet na cijelom području zemlje, a ima još mnogo posla i oko uvođenja pravne regulative, napominje Srđan Rajčević iz Agencije za informaciono društvo RS:
„Mi smo u roku od godinu dana donijeli tri zakonska akta, oformili smo, znači, kompletno temelje za razvoj elektronskog poslovanja, potpuno novi zakon i relativno nepoznati pravni instituti koji se sad uvode u naš pravni sistem. Takođe, radimo aktivno na četiri informatička projekta, a uporedo s tim imamo i dvije strategije koje smo definisali za sljedeći trogodišnji period.“
Federacija nema još ni agenciju za informaciono društvo. To ni ne čudi budući da prema anketama dobar broj političara ne zna koristiti ni internet. No, mladi ljudi u BiH ovladavaju novim tehnologijama i već uzimaju učešće u globalnim biznisima. Hamdo Katica, predstavnik Asocijacije poslodavaca BiH:
„Znam jednu kompaniju koja ima 56 zaposlenih koji rade na globalnom nivou, vrše prodaju avionskih karata ovdje u Sarajevu za Ameriku. Recimo, između Vašingtona i Los Anđelosa prodaje se karta ovdje u BiH. To je internet.“