Uoči lokalnih izbora u Hrvatskoj, koji će se održati u nedjelju, 17. svibnja, hrvatska je Biskupska konferencija pozvala katoličke vjernike da u što većem broju izađu na izbore, te, uz ostalo, poručila da ne prihvate političke stavove i kandidate koji odobravaju bilo koji totalitarni sustav, a posebice one koji niječu, umanjuju, ili prešućuju istinu o odgovornosti izvršitelja jezivih komunističkih zločina nakon II svjetskog rata.
Snažna politizacija vjere i Katoličke crkve, postala je već konstanta uoči svakih izbora u Hrvatskoj, ali i obrnuto, nastojanje gotovo svih stranaka, osobito desnih, da se predstave kao opcija iza koje stoji i Crkva.
Novinar i politički analitičar, Marinko Čulić, ocjenjuje da se Hrvatska biskupska konferencija u najnovijoj poruci vjernicima, uoči ovotjednih lokalnih izbora, najotvorenije svrstala na stranu vladajućeg HDZ-a:
"Ranija iskustva su dosta šarena, ali ipak je pretezalo to da je Crkva upućivala vjernike da glasaju po svojoj savjesti, čuvajući kršćanske vrijednosti, što je uvijek kontekst dodavao da se zna tko to čuva kršćanske vrijednosti, a tko ne. Sada se otišlo korak dalje i ušlo se usred užarenih političkih tema, prvenstveno oko sankcioniranja partizanskih zločina. Vidi se da je Crkva sasvim vjerno poslušala koncept Sanadera za ove lokalne izbore, a to da obnovi neku vrstu komunalnog partizansko-ustaškog rata i to je sasvim direktno i izravno svrstavanje na stranu HDZ-a, kojeg je i do sada bilo, ali čini mi se da je ovo, pogotovo nakon 2000. godine, jedno od najotvorenijih svrstavanja na stranu HDZ-a."
Kolumnist riječkog Novog lista i publicist Drago Pilsel kaže da se proteklih dana, i osobno na terenu, uvjerio kako su mnogi vjerski objekti po Primorju oblijepljeni upravo plakatima HDZ-a, jedne političke opcije:
"Župe i samostani su oblijepljeni plakatima HDZ-a, na Rabu, na Krku. To sam vidio. To je jedna od konstanti hrvatskog javnog života. U nekim manjim sredinama, agitiranje za konzervativne stranke, kao što je HDZ, traje gotovo sve vrijeme. Ovo signaliziranje biskupa da se glasa za stranke koje će reći istinu, kako oni kažu, o Domovinskom ratu, koje će braniti neke tradicionalne vrednote pokazuje da postoji jedan dijalog između Sanadera i biskupa."
Takvo ponašanje i naklonost Katoličke crkve u Hrvatskoj desnim političkim opcijama, Pilsel primjećuje i na drugim temama:
"Recimo kada počne suđenje Glavašu, onda đakovački biskup dadne pohvalnicu Glavašu u obnovljenom svetištu jer je Glavaš kao pomogao obnoviti to svetište. To je jedna žalosna činjenica da Crkva u Hrvatskoj ne prihvaća i ne poštuje odredbe drugog vatikanskog koncila koji definira Crkvu u dijalogu sa svijetom, a ne samo sa jednim dijelom glasačkog tijela."
Politički analitičar Višeslav Raos iz zagrebačkog Centra za politička istraživanja upozorava i na drugu stranu politizacije Crkve i vjernika, a to je - težnja svih političkih stranaka, i lijevih i desnih, da se pred biračima prikažu i kao stranke iza kojih stoji i Crkva. Uostalom, kako prenose ovdašnji mediji, svećenici su proteklih tjedana s oltara ne rijetko zahvaljivali političarima na izdašnim donacijama, a uz HDZ i HSS spominjana je i najveća oporbena, Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP):
"Tijekom kampanje smo mogli vidjeti da su mnoge stranke htjele nekim određenim ustupcima i iskoracima prema Crkvi, na lokalnoj razini, privući glasače ili predstavit sebe kao opciju iza koje stoji Crkva."
Raos naglašava da je poruka Hrvatske biskupske konferencije vjernicima uoči izbora legitimna, kao i poziv da izađu na izbore i glasuju za one koji poštuju kršćanske vrednote ali čim, kaže, Crkva ide na upute o konkretnim stvarima (ne glasati za kandidate koji su protiv neradne nedjelje ili izvlače teme iz prošlosti, koje nemaju veze s lokalnim komunalnim temama) riječ je o politizaciji:
"Vidimo da su ti konkretni napreci zapravo u relaciji sa izjavama pojedinih političara tijekom kampanje, makar su to i lokalni izbori. Vidjeli smo određene političare spominjati pitanje vjeronauke u školama, spominjati odnos prema II svjetskom ratu, odnos prema Domovinskom ratu. Uvode neke teme koje nisu komunalne teme, nisu lokalne teme i miješaju parlamentarne sa lokalnim izborima, miješaju javnu diskusiju o prošlosti sa konkretnim političkim procesom. Onda dolazi reakcija koja se direktno na to nastavlja. Mislim da su pretjerali."
Novinar i politički analitičar, Marinko Čulić, ocjenjuje da se Hrvatska biskupska konferencija u najnovijoj poruci vjernicima, uoči ovotjednih lokalnih izbora, najotvorenije svrstala na stranu vladajućeg HDZ-a:
Vidi se da je Crkva sasvim vjerno poslušala koncept Sanadera za ove lokalne izbore, a to da obnovi neku vrstu komunalnog partizansko-ustaškog rata.
Kolumnist riječkog Novog lista i publicist Drago Pilsel kaže da se proteklih dana, i osobno na terenu, uvjerio kako su mnogi vjerski objekti po Primorju oblijepljeni upravo plakatima HDZ-a, jedne političke opcije:
"Župe i samostani su oblijepljeni plakatima HDZ-a, na Rabu, na Krku. To sam vidio. To je jedna od konstanti hrvatskog javnog života. U nekim manjim sredinama, agitiranje za konzervativne stranke, kao što je HDZ, traje gotovo sve vrijeme. Ovo signaliziranje biskupa da se glasa za stranke koje će reći istinu, kako oni kažu, o Domovinskom ratu, koje će braniti neke tradicionalne vrednote pokazuje da postoji jedan dijalog između Sanadera i biskupa."
Takvo ponašanje i naklonost Katoličke crkve u Hrvatskoj desnim političkim opcijama, Pilsel primjećuje i na drugim temama:
"Recimo kada počne suđenje Glavašu, onda đakovački biskup dadne pohvalnicu Glavašu u obnovljenom svetištu jer je Glavaš kao pomogao obnoviti to svetište. To je jedna žalosna činjenica da Crkva u Hrvatskoj ne prihvaća i ne poštuje odredbe drugog vatikanskog koncila koji definira Crkvu u dijalogu sa svijetom, a ne samo sa jednim dijelom glasačkog tijela."
Politički analitičar Višeslav Raos iz zagrebačkog Centra za politička istraživanja upozorava i na drugu stranu politizacije Crkve i vjernika, a to je - težnja svih političkih stranaka, i lijevih i desnih, da se pred biračima prikažu i kao stranke iza kojih stoji i Crkva. Uostalom, kako prenose ovdašnji mediji, svećenici su proteklih tjedana s oltara ne rijetko zahvaljivali političarima na izdašnim donacijama, a uz HDZ i HSS spominjana je i najveća oporbena, Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP):
"Tijekom kampanje smo mogli vidjeti da su mnoge stranke htjele nekim određenim ustupcima i iskoracima prema Crkvi, na lokalnoj razini, privući glasače ili predstavit sebe kao opciju iza koje stoji Crkva."
Raos naglašava da je poruka Hrvatske biskupske konferencije vjernicima uoči izbora legitimna, kao i poziv da izađu na izbore i glasuju za one koji poštuju kršćanske vrednote ali čim, kaže, Crkva ide na upute o konkretnim stvarima (ne glasati za kandidate koji su protiv neradne nedjelje ili izvlače teme iz prošlosti, koje nemaju veze s lokalnim komunalnim temama) riječ je o politizaciji:
"Vidimo da su ti konkretni napreci zapravo u relaciji sa izjavama pojedinih političara tijekom kampanje, makar su to i lokalni izbori. Vidjeli smo određene političare spominjati pitanje vjeronauke u školama, spominjati odnos prema II svjetskom ratu, odnos prema Domovinskom ratu. Uvode neke teme koje nisu komunalne teme, nisu lokalne teme i miješaju parlamentarne sa lokalnim izborima, miješaju javnu diskusiju o prošlosti sa konkretnim političkim procesom. Onda dolazi reakcija koja se direktno na to nastavlja. Mislim da su pretjerali."