Komercijalne banke u BiH posljednih godina bilježe godišnji rast profita mjeren desetinama miliona maraka. Očito nedovoljno - jer prvo suočavanje sa krizom nisu amortizovali na račun svoje dobiti, već su teret prebacili na račun klijenata.
Kada su polovinom prošle godine porasle kamatne stope na kredite, bankari u BiH su to pravdali porastom međubankarske kamatne stope na evropskom tržištu novca, EURIBOR-a koji je u junu 2008. godine iznosio 5,1 posto. Prije par dana EURIBOR je pao na istorijski minimum od 1,25 posto, ali do pada domaćih kamata nije došlo, naprotiv. Neke od banaka u BiH podigle su kamatne stope.
Paradoksalno, priznaje i ministar finansija RS Aleksandar Džombić:
„Postoji jedan paradoks na tržištu da je EURIBOR pao, ali da banke ne mogu da dođu do kapitala na inotržištu. I bez obzira što je EURIBOR pao, oni ne mogu da povuku dodatna sredstva sa inotržišta.“
Jedna od banaka koja je ovih dana podigla kamate je i Unikredit banka. Klijenti su dobili obavijesti da je umjesto dosadašnjih 8,49 posto, kamatna stopa sada 9,38 posto. Povećanje kamatnih stopa, i pored pada EURIBORA za skoro četiri posto, pravda se oskudnom ponudom finansijskih sredstava na tržištu.
Predsjednik Udruženja banaka BiH Dino Osmanbegović kaže da je za sve krive globalna finansijska kriza i nedostatak novca u svijetu:
„Nama je to sasvim jasno da je, relativno govoreći, cijena visoka. Međutim, ona je odraz situacije i nemogućnosti da se dobije svježi, dugoročni izvor iz inostranstva jer na lokalnom tržištu ga nema, tako da ta priča o nižem EURIBOR-u nažalost se ne može efektuirati.“
Za privredu BiH, koju takođe sve više pogađa globalna kriza i koja sve teže dolazi do kredita, povećanje kamatnih stopa je nerazumljivo. Predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH Nihad Imamović:
„Ja to ne mogu da shvatim - jer ako su neki ugovori potpisani i ako je kamata vezana za EURIBOR, onda je normalno da mora da prati taj EURIBOR.“
Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Fuad Kasumović je kazao da banke u BiH moraju shvatiti da one, kao i vlast, žive od privrede i da trebaju smanjiti kamate jer su prethodnih godina ostvarivale velik profit:
„Mislim da su sada bezobrazno visoke kamatne stope koje banke primjenjuju. Ima čak u zakonu da za kredite koji su dignuti oni nisu smjeli podizati kamatnu stopu i upravo se to analizira. Banke u prošloj godini su veoma dobro radile i ostvarile su veliki profit. Po informacijama koje ima Ministarstvo finansija i trezora BiH, i ove godine za prva tri mjeseca banke veoma dobro posluju. Jednostavno one moraju shvatiti da moraju spustiti kamatnu stopu.“
Ukupna dobit komercijalnih banaka u BiH u 2006. godini iznosila je 50,5 miliona evra, a posljednje dvije godine dobit je bila još veća. I mada građani izražavaju nezadovoljstvo ponašanjem banaka i povećanjem kamata tražeći od vlasti da na banke izvrše konkretan pritisak, pa čak i povlačenje budžetskih sredstava, ministar finansija RS Aleksandar Džombić kaže da to nije popularna mjera:
„Imamo negdje oko 950 miliona maraka na svim računima i sva sredstva su raspoređena u svim bankama sa sjedištem u RS i imamo, zavisno od visine kapitala i bilansne sume po banakama, i rizika, nije popularna mjera da ih uslovljavamo da preusmjerimo sredstva.“
Realno banke u BiH nemaju nikakvog opravdanja za povećanje kamata, pogotovo ne retroaktivno na tekuće kredite, kaže ekonomistica Svetlana Cenić:
„Prvo zato što su depoziti ostali kakvi jesu, znači nije se nešto smanjilo depozita drastično; druga stvar, što državni novac je deponovan kod njih; treće što je pao EURIBOR; četvrto što su ustvari dobili direktive od svojih banaka izvana ’nemojte disperziju, tako ići sa kreditima dok mi vidimo šta ćemo’ – zaboga, treba namiriti i neke krahove tamo.“
Prema mišljenju Cenićeve, da vlast zaista želi da učini nešto, lako bi izašla s bankama na kraj:
„Nego blagonaklono još gleda na to ne razmišljajući da takva politika banaka uništava privredu, smanjuje kupovnu moć stanovništva i da istu tu vlast neće imati ko sutra da finansira. Da se bankama kaže može, držaćemo depozite pod ovim, ovim, ovim uslovima, ako možete tako, izvolite, dajte nam ponudu pa ćemo dalje pričati. Dakle može, i ne može me to niko ubijediti.“
Paradoksalno, priznaje i ministar finansija RS Aleksandar Džombić:
„Postoji jedan paradoks na tržištu da je EURIBOR pao, ali da banke ne mogu da dođu do kapitala na inotržištu. I bez obzira što je EURIBOR pao, oni ne mogu da povuku dodatna sredstva sa inotržišta.“
Jedna od banaka koja je ovih dana podigla kamate je i Unikredit banka. Klijenti su dobili obavijesti da je umjesto dosadašnjih 8,49 posto, kamatna stopa sada 9,38 posto. Povećanje kamatnih stopa, i pored pada EURIBORA za skoro četiri posto, pravda se oskudnom ponudom finansijskih sredstava na tržištu.
Predsjednik Udruženja banaka BiH Dino Osmanbegović kaže da je za sve krive globalna finansijska kriza i nedostatak novca u svijetu:
„Nama je to sasvim jasno da je, relativno govoreći, cijena visoka. Međutim, ona je odraz situacije i nemogućnosti da se dobije svježi, dugoročni izvor iz inostranstva jer na lokalnom tržištu ga nema, tako da ta priča o nižem EURIBOR-u nažalost se ne može efektuirati.“
Za privredu BiH, koju takođe sve više pogađa globalna kriza i koja sve teže dolazi do kredita, povećanje kamatnih stopa je nerazumljivo. Predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH Nihad Imamović:
„Ja to ne mogu da shvatim - jer ako su neki ugovori potpisani i ako je kamata vezana za EURIBOR, onda je normalno da mora da prati taj EURIBOR.“
Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Fuad Kasumović je kazao da banke u BiH moraju shvatiti da one, kao i vlast, žive od privrede i da trebaju smanjiti kamate jer su prethodnih godina ostvarivale velik profit:
„Mislim da su sada bezobrazno visoke kamatne stope koje banke primjenjuju. Ima čak u zakonu da za kredite koji su dignuti oni nisu smjeli podizati kamatnu stopu i upravo se to analizira. Banke u prošloj godini su veoma dobro radile i ostvarile su veliki profit. Po informacijama koje ima Ministarstvo finansija i trezora BiH, i ove godine za prva tri mjeseca banke veoma dobro posluju. Jednostavno one moraju shvatiti da moraju spustiti kamatnu stopu.“
Ukupna dobit komercijalnih banaka u BiH u 2006. godini iznosila je 50,5 miliona evra, a posljednje dvije godine dobit je bila još veća. I mada građani izražavaju nezadovoljstvo ponašanjem banaka i povećanjem kamata tražeći od vlasti da na banke izvrše konkretan pritisak, pa čak i povlačenje budžetskih sredstava, ministar finansija RS Aleksandar Džombić kaže da to nije popularna mjera:
„Imamo negdje oko 950 miliona maraka na svim računima i sva sredstva su raspoređena u svim bankama sa sjedištem u RS i imamo, zavisno od visine kapitala i bilansne sume po banakama, i rizika, nije popularna mjera da ih uslovljavamo da preusmjerimo sredstva.“
Realno banke u BiH nemaju nikakvog opravdanja za povećanje kamata, pogotovo ne retroaktivno na tekuće kredite, kaže ekonomistica Svetlana Cenić:
„Prvo zato što su depoziti ostali kakvi jesu, znači nije se nešto smanjilo depozita drastično; druga stvar, što državni novac je deponovan kod njih; treće što je pao EURIBOR; četvrto što su ustvari dobili direktive od svojih banaka izvana ’nemojte disperziju, tako ići sa kreditima dok mi vidimo šta ćemo’ – zaboga, treba namiriti i neke krahove tamo.“
Prema mišljenju Cenićeve, da vlast zaista želi da učini nešto, lako bi izašla s bankama na kraj:
„Nego blagonaklono još gleda na to ne razmišljajući da takva politika banaka uništava privredu, smanjuje kupovnu moć stanovništva i da istu tu vlast neće imati ko sutra da finansira. Da se bankama kaže može, držaćemo depozite pod ovim, ovim, ovim uslovima, ako možete tako, izvolite, dajte nam ponudu pa ćemo dalje pričati. Dakle može, i ne može me to niko ubijediti.“