Vlasti koče borbu protiv korupcije

Prema Indeksu percepcije korupcije, BiH se nalazi na 93. mjestu od 180 zemalja svijeta. To znači da je BiH najkorumpiranija od svih zemalja u regionu. Prema istraživanjima, stepen korupcije naročito je visok u političkim partijama, policiji, zdravstvu i pravosuđu.
Državna strategija za borbu protiv korupcije koju je Vijeće ministara BiH usvojilo još prije četiri godine, ostala je „u ladicama“, tvrde u nevladinim organizacijama. Predložen je i tekst zakona o državnom antikorupcijskom tijelu još prije dvije godine, ali je Vijeće ministara pokrenulo donošenje potpuno novog zakonskog akta koji bi regulisao ovu oblast. Očigledno, još uvijek je malo političke volje da se s korupcijom uhvate u koštac oni koji su za to najpozvaniji i "najnadležniji".

Bosna i Hercegovina je najkorumpiranija zemlja u regionu, a na samom je začelju liste evropskih zemalja prema Indeksu percepcije korupcije. Nevladine organizacije, godinama upozoravaju na to da se državne institucije urušavaju, te da su politički lideri direktno uključeni u koruptivne radnje. Prije dvije godine, nevladine organizacije, zajedno sa predstavnicima vlasti, predložile su tekst zakona o uspostavljanju tijela za borbu protiv korupcije. Kao da ništa nije urađeno, Vijeće ministara BiH iniciralo je donošenje novog zakonskog akta koji bi regulisao ovu oblast.

Transparency International (TI), koji stalno skreće pažnju na visok stepen korumpiranosti bh. društava, upozorava da ovakva inicijativa predstavlja gubljenje vremena, novca i energije. Emir Đikić iz ove nevladine organizacije:

„Mi smo prije dvije godine, zajedno sa Fondom otvoreno društvo i sa Parlamentom BiH, rekli da bi bilo neophodno da strategiju borbe protiv korupcije radi Parlamentarna skupština, koja bi je donosila, i ona bi bila nadzor nad njenim provođenjem od strane institucija vlasti. I poslije dvije godine uloženih napora, rada i truda, vidimo da je Vijeće ministara donijelo odluku da ponovo formira međuresorsku grupu i ponovo ide u kompletan proces bez ikakve potrebe, jednostavno da rastegne cijelu priču na još jedno godinu, dvije.“

Kolegij Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH početkom prošle godine dao je punu podršku inicijativi TI i Fonda za otvoreno društvo. Mervan Miraščija, iz Fonda za otvoreno društvo, kaže da su i oni iznenađeni postupkom Vijeća ministara:

„Već postoji dvogodišnji rad civilnog društva zajedno sa Parlamentom BiH i predstavnicima Vijeća ministara. Znači, ovdje se radi o jednom ishitrenom potezu, nekoordiniranom potezu, čak ga ocjenjujemo kao bespotreban - nepotrebnim gubljenjem vremena, energije i sredstava.“


Nikola Špirić
Postojeća strategija za borbu protiv korupcije nije efikasna i Vijeće ministara radi na novoj, rekao je predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić obraćajući se državnim parlamentarcima:

„Ja sam napravio jednu odluku i poslao sam je Evropskoj komisiji. Nije nam cilj da nešto bude u koliziji jer oni vrše monitoring. Ovih dana upravo smo imali monitoring tim, molili su da sačekamo. Poslali su nam sugestije na odluku koju smo predložili, da se formira interresorna radna grupa koja će raditi revidiranu strategiju, akcione planove, predložtiti eventualno nova zakonska rješenja. Mi smo u toj odluci koji smo predložili dali rok od 60 dana, dakle svjesni smo te obaveze, radimo na njoj, usaglašavamo s EK.“


Prema istraživanjima TI, najrasprostranjenija korupcija je ona na lokalnom nivou jer građani najveći broj kontakata imaju s administracijom na nižim nivoima vlasti. Građani smatraju da bh. društvo jeste korumpirano:

„Naravno, da je ima. U kojoj nema? Pogotovo u zemlji koja je u tranziciji. Ima je, itekako ima. To je posljedica ovog našeg liberalnoga kapitalizma. A htjeli smo to, pa smo i dobili.“
„Ja ne znam. Govore da je prosvjeta. A ja radim u prosvjeti i ne bih mogla posvjedočiti ni za jednog svog kolegu, vjerujte. Ali kažu da su i medicinari, ja pojma nemam.“
„Više jesu nego nisu, bogami. Ne ide ništa naprijed, samo stojimo u mjestu, nigdje svjetlosti iz tunela da proviri, ni zrake jedne.“

To novo tijelo za pripremu novog zakona je samo vid opstrukcije i vid otezanja i dobijanja na vremenu da se ne provede jedna obaveza.
Kada je riječ o uspostavi centralnog antikorupcionog tijela, u BiH ne postoji politička volja. To je i jedan od ključnih uslova za liberalizaciju viznog režima i za provođenje prioriteta iz evropskog partnerstva. Poslanik Halid Genjac smatra da je osnovni problem neusvajanja zakona koji bi regulisao ovu oblast, opstrukcije i u Vijeću ministara i u državnom Parlamentu:

„To novo tijelo za pripremu novog zakona je samo vid opstrukcije i vid otezanja i dobijanja na vremenu da se ne provede jedna obaveza. Postojeći zakon koji je izrađen - izrađen je po svim standardima. Nikakvih nema, dakle, razloga da se to ne uzme, da to ne bude osnova koja će ući u parlamentarnu proceduru.“


I iz Ureda visokog predstavnika više puta je upozoravano na značaj borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Glasnogovornik OHR-a Mario Brkić:

Mapa puta za liberalizaciju viznog režima je borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije identificirala kao jedan od prioritetnih preduvjeta koje je neophodno ispuniti.
„Mapa puta za liberalizaciju viznog režima je borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije identificirala kao jedan od prioritetnih preduvjeta koje je neophodno ispuniti. Vijeće ministara je donijelo odluku o osnivanju radne grupe za borbu protiv korupcije, plan aktivnosti, te prijedlog za osnivanje tijela za borbu protiv kopupcije. Iz svega gore navedenog, dakle domaće vlasti imaju odgovornost i obavezu da se pozabave sa pitanjima organiziranog kriminala i korupcije.“

Poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH Denis Bećirović:

„Aktuelno Vijeće ministara i vladajuće stranke u BiH ne žele i neće da pomaknu stvari sa mrtve tačke. I sve one akcije i sve one projekte koji treba da doprinesu efikasnoj borbi protiv korupcije opstruiraju se od strane vladajućih stranaka i aktuelnog Vijeća ministara.“


Strategija za borbu protiv korupcije predviđa, između ostalog, i formiranje centralnog tima za borbu protiv korupcije, čije uspostavljanje je, između ostalog, i obaveza koju je BiH preuzela ratificiranjem konvencije UN-a za tu oblast. Prema prijedlogu TI i Fonda za otvoreno društvo, to bi trebalo da bude posebna, nezavisna agencija, gdje ne bi bilo mogućnosti uplitanja politike u njen rad.