Lideri Evropske unije sastaju se u Bruxellesu sa jasnim ciljem – dogovoriti se što učiniti za svoje posrnule ekonomije u koje su već do sada uložili milijarde eura. Evropa želi jedinstveno nastupiti na predstojećem londonskom okupljanju G-20, 2. aprila. Očekuje se da se evropska dvadesetsedmorica dogovore i o projektima važnim za transevropsku energetsku strukturu.
Posljednja dva tjedna, Evropa se našla pod snažnim kritikama Sjedinjenih Država da ne radi dovoljno kako bi kroz javnu potrošnju stimulirala posrnula gospodarstva. Naime, članice Evropske unije nisu spremne izdvajati više od onoga što su ranije dogovorile. U okviru Plana obnove, članice su se obavezale da će u ovoj i idućoj godini za oživljavanje svojih ekonomija uložiti oko 400 milijarda eura ili otprilike 3,3 posto ukupnog blokovskog bruto društvenog bruto proizvoda. Ove cifre uključuju stimulanse, kako na nacionalnim, tako i na razini cijele Unije, od koji se dio odnosi na veća socijalna izdvajanja, posebno za nezaposlene, koji su i prvi ishod svake gospodarske krize.
Većina takozvanih starih članica ističe da su do sada izdvojile sasvim dovoljno novca kao odgovor na krizu izrazivši bojazan da bi veća potrošnja mogla voditi i većim dugovima i inflaciji. Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso u srijedu je istaknuo kako se Evropa uistinu mora usredotočiti na primjenu postojećih planova kako bi se potaknulo oživljavanje ekonomije, no istodobno je kazao da vlade koje mogu priuštiti veća izdvajanja to i učine. No stavio je do znanja da javna potrošnja mora imati i svoje granice.
Većina takozvanih starih članica ističe da su do sada izdvojile sasvim dovoljno novca kao odgovor na krizu izrazivši bojazan da bi veća potrošnja mogla voditi i većim dugovima i inflaciji. Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso u srijedu je istaknuo kako se Evropa uistinu mora usredotočiti na primjenu postojećih planova kako bi se potaknulo oživljavanje ekonomije, no istodobno je kazao da vlade koje mogu priuštiti veća izdvajanja to i učine. No stavio je do znanja da javna potrošnja mora imati i svoje granice.
"Moramo naći put izlaska iz krize i dugova. Ne može ostaviti budućim generacijama da plaćaju cijenu sadašnje krize", upozorio je Barroso.
Sjedinjene Države, ali i Velika Britanija smatraju da javna potrošnja može potaknuti privredu, Njemačka i Francuska su pak mišljenja da regulacija slobodnog tržišta nije pametan odgovor na krizu. Očito je da u ovakvoj ekonomskoj i financijskoj krizi nužno koristiti sve mjere, jednu vrstu kombinacije stimuliranja i kontroliranja tržišta, drugačiju regulaciju kretanja financijskih tokova.
Lideri evropske dvadesetsedmorice na ovom summitu bi trebali naći i kompromis oko financijske podrške izgradnji naftovoda Nabucco. Njemačka je do sada blokirala projekt, iako je on ključan za energetsku strategiju, a koja bi Evropu učinila manje zavisnom od ruskih energenata.
Šefovi država ili vlada Unije morat će se pozabaviti i načinom na koji pomoći novim članicama Unije, što su glatko odbili prošloga mjeseca, ali i pitanjem Istočnog partnerstva – odnosa sa Rusijom, kao i približavanjem Ukrajine, Gruzije, Moldavije, Armenije, Azerbejdžana, pa i po mogućnosti i Bjelorusije, evropskom bloku.