Sinoćnji bijeg zatvorenika iz Ustikoline nije neuobičajena pojava u Bosni i Hercegovini. Prema podacima državnog Ministarstva pravde, u periodu od 2003. do 2006. godine iz zatvora u BiH pobjeglo je 95 osuđenih lica. Zatvorenici su pobjegli iz Kazneno-popravno zavoda poluotvorenog tipa, a i sam upravnik Omer Taranin priznaje da iz njega može pobjeći ko hoće:
„Oni se ovdje slobodno kreću, rade na ekonomiji koja je tu. On može pobjeći svakoga dana, nije morao upotrijebiti ova sredstva koja je upotrijebio.“
U federalnom Ministarstvu pravde navode da je sektor izvršenja kaznenih sankcija u dubokoj krizi, kao i da sistematske mjere u njegovom poboljšanju iziskuju dodatna novčana sredstva. Govori portparol Ministarstva Entoni Šeperić:
„Jedan od gorućih problema u sektoru izvršenja kaznenih sankcija je akutni problem nedostatka smještajnih kapaciteta i prekobrojnosti u zavodima. Trenutno u kazneno-popravnim zavodima u Federaciji BiH, kojih je ukupno osam, od toga je samo jedan zatvorenog tipa i to onaj u Zenici, imamo situaciju koja nije na zadovoljavajućoj razini. Popunjenost kapaciteta je maksimalna. Mi smo u smislu proširenja kapaciteta već poduzeli određene mjere i svakako da nam takvi objekti nedostaju. Ovdje moram istaknuti da su u protekloj godini završena dva takva objekta, jedan je u Kozlovcu, pored Tuzle, sa ukupnim smještajnim kapacitetom od 150 mjesta, drugi je u Orašju, sa ukupnim kapacitetom od 52 mjesta, međutim, oni još uvijek do današnjega dana nisu u potpunosti funkcionalni budući da Vlada Federacije BiH nije u potpunosti izmirila potraživanja izvođača radova i zbog tog razloga ne možemo ih pustiti u pogon.“
Jedan od problema sa kojim se susreću kazneno-popravni zavodi je nedovoljan broj zatvorskog osoblja, odnosno zatvorske straže. Uočen je i nedostatak tehničke opreme koji bi obezbijedio viši stepen sigurnosti u samim zavodima. Nakon sinoćnjeg bijega zatvorenika, ministar pravde Federacije BiH Feliks Vidović najavljuje da će već sutra federalnoj Vladi predložiti interventne mjere i zatražiti novac za poboljšanje uslova u zatvorima:
„Za situaciju koja se desila, ne dokazuje samo ta činjenica o objektivnim problemima koji vladaju u sektoru cijena kaznenih sankcija, to su problemi koji traju dugi niz godina i mi ćemo izaći pred Vladu sa konkretnim mjerama. Kada su u pitanju mjere koje ćemo predložiti, tu će, prije svega, biti financijska injekcija budući da se ovi problemi apsolutno ne mogu riješiti bez dodatnih financijskih ulaganja jer je i ovaj konkretni primjer, konkretni slučaj vezan za problem prekobrojnosti u zavodu.“
Kazneno-popravni zavodi inače su u nadležnosti entiteta, a Ministarstvo pravde BiH nema nikakvih ingerencija prema ovim kaznenim ustanovama. Ipak, ta institucija pripremila je izmjene i dopune zakona o izvršenju krivičnih sankcija kojima se uvodi nekoliko novih mjera, čime će biti unaprijeđena kontrola sigurnosti u zavodima, kaže portparol Marina Bakić:
„Tako se, između ostalog, uvodi procjena rizika osuđenika, a ona se prije svega odnosi na procjenu opasnosti od bijega, i to prema ukupno 13 kriterija. Među njima su prijetnja javnosti od strane osuđenika prethodno osuđivanih, vladanje, priroda krivičnog djela, stav prema žrtvi, pristup vanjskoj pomoći itd. Zakonom se utvrđuju i posebne mjere nadzora prilikom korištenja pogodnosti kako bi se mogla procijeniti opasnost koja prijeti od svakog zatvorenika i spriječiti njihovo eventualno bjekstvo. Nadzor podrazumijeva redovni i sistematski uvid u ponašanje zatvorenika i to primjenom mjera zabrane, praćenja osoba, oduzimanja predmeta i dokumenata itd.“
Devet osuđenika koji su pobjegli iz Kazneno-popravnog zavoda Ustikolina u tu instituciju su došli nakon izdržane jedne trećine kazne u Zenici, iz jedinog zavoda zatvorenog tipa u Federaciji BiH. Prema predloženim izmjenama zakona državnog Ministarstva pravde, takve pogodnosti zatvorenici će moći ostvarivati tek nakon izdržane tri petine kazne.