Kada će biti održan sedmi nastavak, pet mjeseci nakon izbora, konstituirajuće sjednice Gradskog vijeća Mostara, niko sa sigurnošću ne može odgovoriti. Nakon što nijedan od ponuđenih kandidata SDA i HDZ-a u trećem krugu glasanja nije dobio potrebnu većinu 18 od 35 vijećnika, OHR je, kao vrhovni tumač mostarskog statuta, proces glasanja vratio na početak - u prvi krug u kojem je za izbor potrebna dvotrećinska većina. Mario Brkić, Ured visokog predstavnika:
„Gradsko vijeće sada mora ponoviti proceduru za izbor gradonačelnika. Jedina prava prepreka je, naravno, nepostojanje političke volje.“
Umjesto dijaloga sa dosadašnjim koalicionim partnerima, SDA-om i Strankom za BiH, stranke sa hrvatskim predznakom u Mostaru pokrenule su potpisivanje peticije na ulicama Mostara zahtijevajući izmjenu postojećeg statuta grada Mostara, te prijevremene izbore. Predsjednik Kluba hrvatskih vijećnika u Gradskom vijeću Živko Budimir kaže:
„Uvjereni smo u to da je to jedini put izlaska iz ove situacije u kojoj se trenutno nalazi Gradsko vijeće po pitanju izbora gradonačelnika. Na taj način omogućio bi se izravan izbor gradonačelnika od strane građana grada Mostara, što bi onemogućilo daljnje politiziranje, kao što je to bio slučaj i još uvijek jeste u trenutnom sazivu Gradskog vijeća.“
Mostarskim statutom, koji je 2004. godine nametnula međunarodna zajednica, grad Mostar organiziran je u šest izbornih jedinica koje teritorijalno odgovaraju nekadašnjim mostarskim općinama. Gradsko vijeće Mostara obuhvaća 35 članova, 15 Bošnjaka, 15 Hrvata, četiri Srbina i jednog iz reda tzv. ostalih. Za sve važnije odluke, od donošenja budžeta do izmjena statuta, potrebni su glasovi dvije trećine vijećnika u Gradskom vijeću. Hrvatske stranke traže da se Izborni zakon BiH primjenjuje u Mostaru, odnosno da se vijećnici i gradonačelnik izabiru po principu jedan čovjek - jedan glas:
„Ja ne znam zašto bojazan da Hrvat bude gradonačelnik. Od uspostave demokratskog društva u BiH gradonačelnik Tuzle je uvijek Bošnjak, gradonačelnik Sarajeva također je Bošnjak, gradonačelnik Zenice također je Bošnjak. Zbog čega onda strah da bi gradonačelnik Mostara, ukoliko to tako građani Mostara odluče, trebao biti Hrvat?“
U SDA peticiju hrvatskih stranaka obrazlažu kupovinom vremena. U ovoj stranci podsjećaju da su na zadnjim izborima osvojili 12 mandata u Gradskom vijeću, u odnosu na HDZ BiH i njihovih sedam vijećnika, te da im sa pravom pripada mjesto gradonačelnika, sukladno ranijim dogovorima SDA i HDZ-a iz 2004. godine kada je SDA podržala HDZ u izboru prvog čovjeka grada. Salem Marić, iz SDA, također naglašava:
„SDA ima 10.400 i nešto glasova, što znači skoro koliko dvije stranke HDZ BiH i HSP Đapić – Jurišić. Ne znam odakle im pravo više da oni govore o većinskom hrvatskom narodu ako znamo da je po popisu iz 1991. godine u gradu Mostaru bilo jedan posto više Bošnjaka u odnosu na Hrvate? I s kojim sada oni pravom govore da je Mostar hrvatski grad i da u Mostaru mora biti gradonačelnik Hrvat?“
Dok u Uredu visokog predstavnika podsjećaju da se statut može izmijeniti samo u Gradskom vijeću, jednom kada se usvoji to dvotrećinskom većinom, glasnogovornik Ureda visokog predstavnika Mario Brkić također naglašava:
„Sam član 44. koji govori o mehanizmu za izbor gradonačelnika u Gradskom vijeću predstavlja rješenje do kojeg su same stranke došle u vrijeme pregovora o statutu i vrijeme je da one svoj dogovor provedu u djelo.“
U Narodnoj stranci Radom za boljitak, koja u Gradskom vijeću praticipira sa sedam vijećnika, koliko ima i HDZ BiH, nisu protiv novih izbora. Kažu kako bi vjerovatno osvojili i veći broj glasova s obzirom na nezadovoljstvo Mostaraca aktuelnom situacijom. Potpredsjednik stranke Jerko Ivanković kao moguću alternativu predlaže dva kandidata iz svoje stranke za gradonačelnika iz reda hrvatskog i reda bošnjačkog naroda:
„Želimo još jednom da razbijemo tu famu da je problem nacionalnosti kad je u pitanju gradonačelnik grada Mostara, nego je problem opstrukcije koju rade vladajuće stranke.“
U mostarskoj sapunici, kojoj u ovom trenutku nema kraja, jedino je izvjestan, čini se, štrajk oko 800 zaposlenika gradske administracije i ustanova koje se finansiraju gradskim proračunom. Naime, predstavnici sindikata Gradskom vijeću ranije su dali rok do 6. marta da odonese odluku o privremenom finansiranju grada. S obzirom da sjednica Gradskog vijeća još uvijek nije zakazana, kaže za naš radio predsednik sinidkata Bećir Jašarević:
„Vjerujte da je kritična sitaucija. Stranke me ne interesuju, mene interesuje privremeni budžet.“
Neusvajanje odluke o privremenom finansiranju grada na zadnjoj sjedinici Gradskog vijeća bio, inače, direktan odgovor SDA HDZ-u, iz čijih redova dolazi još uvijek aktuelni gradonačelnik Ljubo Bešlić.
Naglasivši kako međunarodna zajednica polako gubi strpljenje u Mostaru, u Uredu visokog predstavnika nisu željeli odgovoriti koliko je izvjesno nametanje rješenja, barem po pitanju finansiranja grada Mostar jer, kako je podvukao Mario Brkić, Ured visokog predstavnika ne najavljuje svoje poteze.