SAD odustaju od antiraketnog štita u Evropi?

Američki predsjednik Barack Obama je pisao svom ruskom kolegi Dmitry Medvedevu da bi Washington mogao odustati od antiraketnog obrambenog sustava u Evropi, ukoliko Moskva pomogne uvjeriti Teheran da odustane od razvoja vojnog nuklearnog programa. Pismo je najprije bilo objavljeno u ruskom dnevniku "Kommersant" a za Radio Slobodna Evropa ga je potvrdio visoki dužnosnik američke administracije.

Vijesti da postoji mogući dogovor koji povezuje evropski antiraketni štiti i Iran, dvije teme koje su pogoršavale američko - ruske odnose tokom predsjednikovanja Georga Busha, stigle su samo nekoliko dana uoči susreta američke državne tajnice Hillary Clinton i ruskog šefa diplomacije Segei Lavrova u Genevi 6. ožujka.

Govoreći na konferenciji za novinare u Jerusalemu, Clinton je kazala da će sa Lavrovim razgovorati o brojnim temama, a da su antiraketni štit i Iran u vrhu prioriteta.

"Želimo učiniti sve kako bi onemogućili Iran da razvija nuklearno oružje. To je naša državna politika i cilj za koji je svaka taktika prihvatljiva", rekla je Clinton na zajedničkoj konferenciji za novinare sa izraelskom kolegicom Tzipi Livni. No, američka državna tajnica nije željela iznijeti detalje o mogućem sporazumu na kojem se radi.

Istodobno je u Madridu ruski predsjednik Medvedev kazao da se nada da bi se pozitivni signali koji pristižu iz Washingtona mogli ugraditi u sporazum, no ni on nije želio reći da je na djelu jedna vrsta trgovine. "Mi već vrlo usko suradjujemo s američkim kolegama oko iranskog nukleranog programa", rekao je Medvedev.

Izvor u američkoj administraciji u ponedjeljak je našem novinaru Briana Whitmoru potvrdio da postoji pismo koje je Obama poslo Medvedevu. No, naš izvor nije želio iznositi same detalje, iako je rekao da su Sjedinjene Države spremne na konzultacije s Rusijom oko alternativnog antiraketnog sustava.

I "New York Times" citira jednog američkog dužnosnika koji je potrdio postojanje pisma koje nije izravna ponuda – "vi nama ovo – mi vamo ovo", već pokušaj da se Moskva pridobije u rješavanju spornog iranskog nukleranog programa.

Podsjetimo da Moskva u Vijeću sigurnosti UN ima pravo veta i njen je glas vrlo biti kada treba uvesti žešće sankcije Teheranu. Rusija, koja s Iranom održava vojne, diplomatske i trgovinske veze, protivila se tvrdom američkom stajalištu prema Teheranu.

Direktor Heritage Foundation u Moskvi Yevgeny Volk za naš radio ističe da je nuklearna suradnja s Iranom za Rusiju profitabilna, kako politički, tako i ekonomski.

"Rusko sudjelovanje u iranskom nuklearnom programu drže na životu mnoge u ruskoj nuklearnoj industriji koja je i te kako zabrinuta zbog krize. Politički, Rusija je i te kako zaintereistrana za suradnju s Iranom kako bi ograničila utjecaj SAD u Centralnoj Aziji", ističe Volk.

Ranijem planu administracije predsjednika Georgea Busha da u Češkoj i Poljskoj instalira proturaketni štit Moskva se oštro protivila, doživljavajući ga kao prijetnju Rusiji, a ne Iranu, što je bila argumentacija Washingtona. Rusija je ponavljala da štit predstavlja opasnost za sigurnost zemlje. Obama je do sada u više navrata isticao da planira nastaviti izgradnju obrambenog štita, pod uvjetom da to ima smisla. I naš izvor u administraciji je kazao da bi se plan mogao mijenjati, ovisno o prirodi same opasnosti. Analitičari kažu da ta tvrdnja ostavlja dovoljnu fleksibilnost Washingtonu u odnosima s Rusijom, tako da bi sporazum mogao biti povoljan za američke interese.