S aspekta ljudskih prava i sloboda, 2008. je za BiH bila godina propuštenih prilika jer je ostvaren neznatan napredak, izjavio je danas u Sarajevu predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH Srđan Dizdarević. "Uprkos potrebi da se izvrše brojne reforme, BiH i dalje tapka u mjestu odgađajući tako izlazak iz duboke krize i propuštajući mogućnost približavanja Evropskoj uniji", rekao je takođe Dizdarević predstavljajući izvještaj o ljudskim pravima u prošloj godini.
Bosna i Hercegovina i dalje tapka u mjestu uprkos potrebi da se izvrše brojne reforme. U protekloj godini svi nivoi vlasti su ostvarili samo oko 10 posto svojih programa, ocjenjuje Helsinški komitet u svom godišnjem izvještaju. Takvim tempom odgađa se izlazak BiH iz duboke krize i propušta mogućnost približavanja Evropskoj uniji. Predsjednik Helsinškog komiteta Srđan Dizdarević navodi da je i proteklu godinu, kao i prethodne obilježilo vladanje na temelju šovinističke retorike i podgrijavanju straha od drugog:
„Parlamenti, vlade na različitim nivoima su svoje programe ostvarili sa svega nekih desetak posto, što dovoljno ukazuje kako na političku volju da se stanje u zemlji mijenja u korist njenih građana, tako i u iskrenost opredjeljenja bh. političara da sprovedu u djelo ono što retorički ponavljaju, a to je provođenje reformi kako bi ova zemlja što prije ušla u okrilje EU. Karaketristika koja je obilježila i proteklu godinu, kao i prethodne, postratne godine, je vladanje na temelju šovinističke retorike, podgrijavanje straha od drugog, demagogija i retorika umjesto djelovanja.“
Na polju ljudskih prava, BiH je učinila veoma malo na usklađivanju svog zakonodavstva i prakse sa međunarodnim normama. Nastavljaju se gruba kršenja ljudskih prava i sloboda, a evidentirano je odsustvo vladavine prava i pravne države:
„Još uvijek nije profunkcionisala institucija ombudsmena BiH. Ovo kažem zbog toga što je Bosni i Hercegovini itekako potrebno da, pored institucija koje su po definiciji zadužene za provođenje prava i za poštovanje ljudskih prava i sloboda, trebaju i dodatne, specijalne i specifične institucije kao što je institucija ombudsmena - da pomogne s obzirom na teško stanje u kome se nalaze ljudska prava u BiH.“
Kada je riječ o povratku, koji u velikoj mjeri ilustruje stanje ljudskih prava u zemlji i stepen njihovog poštovanja, Helsinški komitet ocjenjuje da se u 2008. godini izuzetno mali broj ljudi vratio svojim kućama. Srđan Dizdarević kaže da se vratilo oko 1.500 osoba, iako je zabilježeno 45.000 zahtjeva za povratak:
„Slika BiH je, dakle, slika jedne etnički podijeljene zemlje, zemlje u kojoj proces povratka nije uspio, u kojoj je nagrađeno etničko čišćenje. Samo ilustracije radi: u Višegrad se od 14.000 Bošnjaka vratilo osam posto, da se u Čapljinu vratilo 400 Srba u odnosu na 4.000 koliko ih je bilo prije rata, da u svim sarajevskim opštinama ima otprilike 30.000 Srba u odnosu na 170.000 koliko ih je bilo prije rata.“
Helsinški komitet upozorava na stalnu diskriminaciju u BiH, posebno podsjećajući na odredbe Ustava koje uskraćuju pasivno biračko pravo pri izboru članova Predsjedništva i ostalih bitnih funkcija u državi:
„Naš ustav je legalizovao diskriminaciju Bošnjaka i Hrvata u RS, Srba u Federaciji, a pripadnika nacionalnih manjina i ostalih na cijeloj teritoriji BiH i mi smatramo da je krajnje vrijeme da se ove odredbe Ustava BiH koje generišu diskriminaciju promijene i da se usklade s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.“
Kao pozitivno ocjenjuje se ratifikovanje Evropske socijalne povelje. U Helsinškom komitetu smatraju da bi za BiH bilo značajno da pristupi i Konvenciji o pravima osoba sa invaliditetom. Mada je problem pronalaska nestalih i njihove identifikacije i dalje prisutan, u 2008. godini zabilježen je napredak na ovom polju aktiviranjem državnog Instituta za nestale, navodi se, između ostalog, u godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava koji je predstavio Helsinški komitet.