Za i protiv fiskalizacije

  • Maja Bjelajac
Jedan od najznačajnijih koraka u uvođenju poreske discipline u Bosni i Hercegovini je tzv. fiskalizacija, odnosno uvođenje kasa koje bi registrovale ukupan promet roba i usluga. Najbolje rezultate bi dalo uvođenje ovih kasa na cijelom teritoriju BiH, što je u “već viđenom“ u BiH teška misija. Naime, Republika Srpska je s ovom praksom krenula, ali se vladajući Savez nezavisnih socijaldemokrata protivi zakonu na nivou države.

Poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata najavili su da će zakon o fiskalnim kasama BiH, koji je usvojen u Predstavničkom domu državnog Parlamenta, blokirati u Domu naroda jer smatraju da je fiskalizacija u nadležnosti entiteta, a RS ju provodi još od novembra prošle godine.

Stav predlagača zakona na državnom nivou, Socijaldemokratske partije BiH, je da je taj zakon osnovni preduslov za zaustavljanje pljačke i redovno punjenje budžeta. Poslanik SDP-a BiH Jozo Križanović:

„Ovdje se radi o jednom državnom zakonu i dovođenju cjelokupnog tržišta BiH u istu ravan. To je doprinos i stvaranju jedinstvenog ekonomskog tržišta u jednom tehničkom segmentu.“

Iako je RS ušla u proces fiskalizacije u novembru prošle godine, iz redova opozicionih političkih partija već su se čule brojne kritike na račun provođenja ovog procesa. Lider Demokratske partrije Dragan Čavić objašnjava da je za raspodjelu poreza na dodatu vrijednost na entitete i Distrikt nadležna državna institucija - Uprava za indirektno oporezivanje, a fiskalizaciju provodi Poreska uprava RS:

„Ovaj zakon će stimulisati korupciju. Ovaj zakon neće dovesti do povećanja prihoda RS iz Uprave za indirektno oporezivanje pri raspoređivanju svih prihoda iz entiteta.“

Dragan Čavić naglašava da je od početka fiskalizacije u RS preko tri i po hiljade ljudi ostalo bez posla i zatvorilo svoje male obrte jer nisu mogli da kupe fiskalne kase, koje se u tom entitetu prodaju po znatno većim cijenama nego u zemljama okruženja.

U Ministarstvu trgovine i turizma RS zadovoljni su dosadašnjim tokom fiskalizacije. Ministar Predrag Gluhaković:

„I ove špekulacije koje se pojavljuju u javnosti kako je Ministarstvo forsiralo neke a neke nije, to su samo insinuacije.“

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje razmatrao je pitanje fisklanih kasa još 2007. godine i tražio od Uprave da pripremi pregled regulisanja ovog pitanja u zemljama okruženja i Evropske unije. Došlo se do podatka da fiskalne kase u okruženju primjenjuje samo Srbija, a Upravni odbor je predložio da se ocijeni svrsishodnost fiskalizacije i da li državni budžet može to podnijeti. Član UO Šefika Hafizović kaže da se na tome stalo:

„I smatram da je tom projektu bilo mjesto u Upravi za indirektno oporezivanje, odnono da se taj zakon, ako ga trebamo, trebao donijeti na državnom nivou jer je on prije svega vezan za promet roba i usluga, a promet roba i usluga oporeziv je prije svega porezom na dodanu vrijednost. Ja smatram da bi puno bolje efekte imali svi u BiH da smo uveli to kao državni zakon o fiskalnim kasama.“

Šefika Hafizović, međutim, smatra da je RS požurila sa fiskalizacijom u namjeri da odredi krajnju potrošnju:

„I da jeste to, dakle i kad bi dobili potpunu sliku o krajnjoj potrošnji, on ne znači ništa dok ga nema druga, odnosno treća strana jer su korisnici tih prihoda sa jedinstvenog računa i Federacija i Distrikt Brčko, dakle opet fale u tome druga dva dijela kojima pripadaju prihodi, Federacija i Distrikt. Zato mislim da ovaj zakon o fiskalnim kasama neće dati očekivane efekte ni u RS.“

Kako je gotovo izvjesno da zakon o fiskalnim kasama neće proći Dom naroda u državnom Parlamentu, Vlada Federacije BiH nedavno je donijela odluku o pokretanju postupka uvođenja fiskalnih kasa u tom entitetu i imenovala radno tijelo za analizu postojećih i izradu novih propisa iz ove oblasti. Kritičari ovog zakona, ipak, tvrde da on neće imati efekta ni u jednom entitetu ako se podaci o krajnjoj potrošnji ne uvežu na državnom nivou.