Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je da je za Srbiju prihvatljivo sve što se dogovore legitimni predstavnici naroda i građana u BiH, ali da se od njega ne može nikada očekivati da će dovesti u pitanje Republiku Srpsku (RS).
"Srbija nikad neće odustati od zaštite srpskog identiteta i kulture u BiH. Ne može se nikad od mene očekivati da ću izneveriti interese srpskog naroda, braneći prava Bošnjaka. Nikad ne možete očekivati od mene da ću dovesti u pitanje RS. Ja branim pravo RS na postojanje", rekao je Tadić.
On je ocijenio da je BiH sada ono što je nekada bila Jugoslavija.
"Sve boljke i nesporazumi bivše Jugoslavije slili su se sada u BiH. I ukoliko u Jugoslaviji nismo bili spremni da živimo sa ujedinjenim identitetom, u toj meri je kompleksno očuvati i takav život u sadašnjoj BiH. Jedino rješenje za jedan takav multietnički prostor je da svi pristanu na minimum zajedničkih svojstava", konstatovao je Tadić.
On je za sarajevsku Nezavisnu televiziju "Hajat" rekao da je revizija Dejtonskog sporazuma moguća samo ukoliko na to pristanu predstavnici naroda i građana u BiH.
Tadić je rekao da ni Beograd ni on lično ne daju nikakve instrukcije predsjedniku Vlade Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku, niti da on dolazi po njih.
Tadić je rekao da ni Beograd ni on lično ne daju nikakve instrukcije predsjedniku Vlade Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku, niti da on dolazi po njih.
"Dodik je svoj čovjek koji je dobio veliki broj glasova i koji zna šta je njegova odgovornost. On vodi politiku za koju je odgovoran. Mislim da je Dodik preretko u Beogradu i da sam je preretko u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru", smatra Tadić.
Govoreći o interesima srpskog naroda i Srbije u BiH, Tadić je naveo da je to prije svega očuvanje vlastitog identiteta i kulture.
"Srbija ima identitet u BiH kroz postojanje svog naroda. Ne pripadam nekim jugonostalgičarima, iako mislim da je učinjena dramatična greška što je bivša Jugoslavija razvrgnuta. Da je ostala ta Jugoslavije, sad bi bili u kudikamo boljoj situaciji, jer bi ona bila isprepletena autoputevima, gasovodima, telekomunikacijama. I bilo bi nas mnogo više živih", naglasio je Tadić.
Tadić smatra da je hronična boljka nacionalnog pitanja na prostoru bivše Jugoslavije i zapadnog Balkana "apsolutna nesposobnost da se sagledaju legitimni interesi i potrebe drugog i da se one uvijek sagledavaju polazeći od sebe".
"Svi smo skloni da vidimo samo sebe kao žrtvu, a drugog kao nekog ko nas ugrožava. Osećajući se neprestanom žrtvom ne možemo uopšte da živimo normalno danas, a pogotovo nećemo moći sutra i prekosutra. Našu decu opterećujemo nečim što je sasvim izlišno, čak veoma kontraproduktyivno", smatra Tadić.
On je ponovio da krivica za ratne zločine mora da bude individualna, jer u suprotnom time će biti opterećeni oni koji još nisu rođeni. Naglasivši da zločin nije počinjen samo nad Bošnjacima i samo u Srebrenici, Tadić je podsjetio da se izvinio za zločine koje su počinili Srbi, ali i da je tragao za izvinjenjem koje će neko uputiti njegovom narodu.
"Ali izvinjenja nije bilo ni od Bošnjaka ni od Hrvata", konstatovao je Tadić.
Govoreći o mogućnosti zajedničkog ulaska zemalja Zapadnog Balkana u EU, predsjednik Srbije je istakao da bi time na svojevrstan način ponovo svi Srbi bili u jednoj državi, kao i svi Hrvati i Bošnjaci i tako bi ostvarili nacionalne interese.
"Nedvosmisleno je da većina u Evropi želi da mi postanemo članice EU. Ima država i političara koji i nisu baš veliki entuzijasti. Mi moramo da učinimo sve što je do nas i ako mi završimo naš deo posla veoma rastu šanse da brzo postanemo članice EU. U roku od pet do 10 godina", rekao je Tadić.