Američki predsjednik Barack Obama sinoć je najavio da direktori velikih kompanija koje uživaju pomoć države neće moći imati veću plaću od pola milijuna dolara godišnje. Iako je odluka Obamine administracije i ranije bila najavljena- teško je vjerovati da će takva odluka imati ikakvog utjecaja na ekonomiju u recesiji. Ona može tek na društvenoj razini i samo djelomično zadovoljiti one koji su ostali bez posla, ali i tada – plaća onih koju su doveli do propasti brojnih kompanija – sramotno je visoka.
Prošli tjedan je Barack Obama kazao da je ono što su radili bankari na Wall Streetu i više nego sramotno. Sebe su, naime, za takozvane "poslovne uspjehe" nagradili bonusom od ni manje ni više nego 20 milijardi dolara, usprkos činjenici da su kompanije spašene zahvaljujući milijardama dolara koje je vlada injektirala u posrnule tvrtke.
Zato je američki predsjednik u srijedu navečer rekao da su građani Amerike koji se bore za svoje poslove i domove s pravom ogorčeni:
"Ono što ljudima smeta, i to s pravom, da su pojedinci nagrađeni za neuspjeh, posebno oni koji i te kako koštaju porezne obveznike, od kojih mnogi takodjer prolaze kroz vrlo teško razdoblje."
Naravno da pad plaća na pola milijuna dolara mnogima izaziva podsmjeh i nadasve ogorčenje, ali kada se zna da su plaće glavnih menadžera iznosile i do nekoliko milijuna dolara, da su bonusi uključivali privatne avione, luksuzne automobile, jahte, stanove, dionice... onda je odluka o zamrzavanju plaća pokaz da vlast nešto radi, da ima koliko toliko socijalne osjetljivosti.
Primjerice, predsjednik i izvršni direktor "Chryslera" Rick Wagoner 2007. godine je imao plaću koja je iznosila 14 milijuna dolara. Upravo je ta tvrtka, među onim u autoindustriji, koja opstaje zahvaljujući državnim potporama od oko 700 milijardi dolara.
Zamrzavanje plaća onih koji su najodgovorniji za poslovne neuspjehe teško da može imati ikakav ekonomski učinak. Rebecca Blank, ekonomistica u Brookings Institutu u Washingtonu, članica nekadašnjeg Clintonovog savjetničkog tima za ekonomiju, o potezu Obamine administracije za Radio Slobodna Evropa kaže kako potez nije učinjen iz financijskih razloga.
"Logično je da ukoliko država spašava neke tvrtke, i te kako se vodi račina o tome na što se novci troše. Izgleda da su mnoge kompanije ta sredstva utrošile na ekstra bonuse i druge stvari koje jednostavno ne prolaze test javnosti", ističe Blank.
Obamina odluka je, dakle, političkog karaktera i već je pokazala neke učinke kod onih koji su bili sve osim osjetljivi na one koji ostaju bez domova i posla. Samo nekoliko sati nakon što je Bijela kuća objavila odluku, "Bank of America" je najavila da prodaje svoja tri od osam kompanijskih aviona i dva korporacijska stana u New Yorku.
Zato je američki predsjednik u srijedu navečer rekao da su građani Amerike koji se bore za svoje poslove i domove s pravom ogorčeni:
"Ono što ljudima smeta, i to s pravom, da su pojedinci nagrađeni za neuspjeh, posebno oni koji i te kako koštaju porezne obveznike, od kojih mnogi takodjer prolaze kroz vrlo teško razdoblje."
Naravno da pad plaća na pola milijuna dolara mnogima izaziva podsmjeh i nadasve ogorčenje, ali kada se zna da su plaće glavnih menadžera iznosile i do nekoliko milijuna dolara, da su bonusi uključivali privatne avione, luksuzne automobile, jahte, stanove, dionice... onda je odluka o zamrzavanju plaća pokaz da vlast nešto radi, da ima koliko toliko socijalne osjetljivosti.
Primjerice, predsjednik i izvršni direktor "Chryslera" Rick Wagoner 2007. godine je imao plaću koja je iznosila 14 milijuna dolara. Upravo je ta tvrtka, među onim u autoindustriji, koja opstaje zahvaljujući državnim potporama od oko 700 milijardi dolara.
Zamrzavanje plaća onih koji su najodgovorniji za poslovne neuspjehe teško da može imati ikakav ekonomski učinak. Rebecca Blank, ekonomistica u Brookings Institutu u Washingtonu, članica nekadašnjeg Clintonovog savjetničkog tima za ekonomiju, o potezu Obamine administracije za Radio Slobodna Evropa kaže kako potez nije učinjen iz financijskih razloga.
"Logično je da ukoliko država spašava neke tvrtke, i te kako se vodi račina o tome na što se novci troše. Izgleda da su mnoge kompanije ta sredstva utrošile na ekstra bonuse i druge stvari koje jednostavno ne prolaze test javnosti", ističe Blank.
Obamina odluka je, dakle, političkog karaktera i već je pokazala neke učinke kod onih koji su bili sve osim osjetljivi na one koji ostaju bez domova i posla. Samo nekoliko sati nakon što je Bijela kuća objavila odluku, "Bank of America" je najavila da prodaje svoja tri od osam kompanijskih aviona i dva korporacijska stana u New Yorku.