„Prošle godine smo sa užitkom rekle: Isuse Bože, pa digli smo više od 100 tusuća Hrvata na noge u jednoj noći!“
Vesna Jurić - Bulatović jedna je od autorica koncepcije i voditeljica manifestacije koja se u Hrvatskoj održava po četvrti put, a pamti se po dugim noćnim redovima za atraktivne izložbe, kao što su lani u Klovićevim dvorima bila djela Marca Chagalla, pretprošle godine u Muzeju za umjetnost i obrt Leonarda da Vincija, a ove će, barem u Zagrebu, mnogi sigurno stati u tu zanimljivu kolonu za Rembrandtove grafike ili ulja Milivoja Uzelca u Umjetničkom paviljonu:
„Tada u muzeje ulaze u hrpama mladi ljudi, dakle sve urbane skupine. I Noć muzeja služi ujedno, naravno, i da poslije Noći muzeja ljudi osjete da su vrata muzeja istinski otvorena.“
Projekt Noći muzeja vratio je Hrvate ponovno muzejima i izbacio iz tih kulturnih institucija prazninu i gotovo „komornu atmosferu“, potvrđuju nam i mnogi anketirani Zagrepčani:
„Napokon da se malo to sve skupa malo otvori i da počinjemo grad kao grad živjeti. I druženje u tom prostoru, i ne toliko samo to nego taj osjećaj da se bude tu, da se dođe, da se pogleda, da se druži.“
„Kao što se mijenja način života, muzeji sad prate i vuku - i to je divno.“
RSE: Što ste danas došli pogledati?
"Rembrandta."
RSE: I kakav je Rembrandt?
"Krasno. Ja sam bila i na Uzelcu. Ovo i ono je hiljadu i jedna noć. Hiljadu i jedna noć, ovo i ono!"
Bjelovar, Čakovec, Split, Dubrovnik, Umag, Slavonski Brod, Virovitica,Vukovar, Karlovac -samo je dio gradova u kojima će se i u ovogodišnjoj Noći muzeja odvijati i atraktivni popratni programi, kao što su srednjovjekovni viteški turniri u Hrvatskom zagorju, ili brojne arheološko-turističke manifestacije uz obalu, pa do mađioničarskih vještina. Voditeljica projekta Dubravka Osrečki - Jakelić:
„Imamo divnu informaciju da je tvrđava Klis, koja se zapravo tek uređuje, organizirala prijevoz iz Splita i iz susjednih mjesta kako bi publiku mogla dovesti na tvrđavu Klis.“
Riječ je o posebnoj noći i posebnoj besplatnoj prilici, no u običnim danima, barem prema našoj anketi, muzeje i dalje ipak više posjećuje srednja i starija generacija, mladi puno rjeđe.
„Mladi danas samo izlaze po kafićima, a po muzejima ne baš. Nisu baš za kulturu.“
„Ne idemo. Mi samo sa razredom idemo, inače ne idemo.“
„Pa, recimo, nas dvije idemo u kazalište više nego u muzej.“
„Studenti su pomalo švorc, tak da...“
RSE: A kad je ovako besplatna Noć muzeja?
"Pa da, ali nemam volje čekati jedno dva sata da dođem na red."
RSE: Kad ste zadnji put bili?
" Zadnji put? Iskreno, šta je bilo? A da Chagall, na Chagallu sam bila - jako lijepo."
„Zadnji put u Beču sam bio na izložbi ’Od Monea do Picassoa’. To smo pogledali - i to je bilo zadnje.“
No, stvari se ipak i gotovo radikalno mijenjaju, a u samo nekoliko zadnjih godina Noć muzeja je postala najbolji hrvatski muzejski brend. Alma Orlić, dugogodišnja restauratorica u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt:
„Zato jer se shvatilo da umjetnost traži jedan način da se približi ljudima i da treba biti aktivan. Svaki muzej u Hrvatskoj ima sada jednu ekipu koja ima radnike za odnose sa javnošću, koji su izvanredni. A Noć muzeja možemo shvatiti kao jedan kontrast šoping centrima, koji su od jutra do sutra, a šoping centri mame i toplinom i množinom posjetilaca. Prema tomu, u Noći muzeja dešava se ista stvar, ali na mnogo plemenitiji način. Ljudi uglavnom potroše osjećaje a ne novce.“