Nakon odlaska Osmana Topčagića na mjesto ambasadora BiH pri Misiji u Briselu, Direkcija za evropske integracije ostala je bez prvog čovjeka. Do izbora Topčagićevog zamjenika ovu funkciju obavljaće predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić, što je opet za mnoge neprihvatljivo.
Svu neozbiljnost bosanskohercegovačkih političara na provođenju reformi za priključenje zemlje Evropskoj uniji pokazalo je i upražnjeno mjesto direktora Direkcije za evropske integracije, ali i najave nove blokade rada Vijeća ministara u trenutku kada zemlja treba da ispuni uslove za kandidatski status. Stranka demokratske akcije najavila je blokadu svih odluka vezanih za Direkciju, a iz Stranke za BiH poručuju da predsjedavajući mora preispitati svoje postupke, ali i rad cijelog Vijeća minstara. Beriz Belkić:
„Mislim da je krajnje vrijeme da predsjedavajući Vijeća ministara i njegove kolege članovi Vijeća ministara sjedu sami sa sobom i dogovore se i utvrde mogu li oni dalje raditi i pod kojim uslovima će raditi i kojih principa će se držati jer ovo ovako dalje ne ide. Dakle, bavićemo se sami sobom i mislim da je krajnje vrijeme da se uozbilje i okrenu odgovornosti prema instituciji čiji su članovi.“
Poslanik Stranke demokratske akcije Balkir Izetbegović:
„Ne treba nam ova stvar svakako, ali nemojte sada da je krizu napravila SDA. SDA insistira na tome da se najozbiljnije pristupi ovom poslu i da se ne prave presedani ovakve vrste. Moramo zaustaviti ovakve stvari. I SDA će insistirati da se ta stvar popravi, takav presedan se ne smije dopustiti jer će se onda on širiti dalje. Počeće sami sebe da postavljaju ministri za razne direktore agencija i direkcija itd. Mi nećemo bojkovati kompletan rad Vijeća ministara, vjerovatno samo tačke koje se odnose na rad Direkcije.“
Kritike iz OHR-a
Kritike iz OHR-a
Najave blokade rada Vijeća ministara, ali i neimenovanje direktora Direkcije za evropske integracije svakako će usporiti put BiH ka EU, poručuju iz OHR-a. Glasnogovornica Ljiljana Radetić:
„Ono što će postići je dodatno usporavanje procesa integracije BiH u EU, na koje je već uticalo to što predsjedavajući Savjeta ministara još od ljetos nije na odgovarajući način riješio pitanje izbora novog direktora Direkcije za evropske integracije.“
Predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić navodi da ne može uticati na odluke o blokadi rada Vijeća ministara:
„Ako neko osporava zakonito ponašanje, ako neko misli da je mjesto presjedavajućeg samo mjesto za fakturisanje odgovornosti, onda je u dubokoj zabludi. Ja ne mogu da utičem na odluke hoće li neko blokirati rad Vijeća ministara. Oni koji donose odluku o blokadi pretpostavljam da će donijeti odluke i o deblokadi.“
U EU ćemo 2210.
U EU ćemo 2210.
Evidentno je da interes za evropske integracije kod bh. političara opada. Na to ukazuje i činjenica da od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju nije urađeno skoro ništa. Predjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija smatra da BiH ovom dinamikom ne može ispuniti uslove za priključenje predviđene do 2010. godine:
„Budemo li išli brzinom kojom smo išli proteklih pola godine ili godinu i po, mi ćemo tom brzinom radeći ispuniti uslove za kandidaturu za EU umjesto 2010., kako su planirali, 2210. godine. Prirodno, sva je sreća da ovi ljudi ne mogu izdržati tako dugo na vlasti koliko god se to njima dopadalo i biće smijenjeni 2010. godine. Bojim se da ćemo do 2010. ići njihovom brzinom, a to je brzina stajanja u mjestu, sa upornim objašnjavanjem vidi nas što putujemo.“
I kao oko svake politički bitne teme postoje dva tabora koji optužuju jedni druge. Tako je i s evropskim integracijama. Odgovornost se prebacuje sa jednog na drugog i svi tvrde da su upravo oni drugi ti kojima nije stalo do puta u Evropu. Jedno je sigurno, kaže poslanik SNSD-a Drago Kalabić, u BiH fali dijaloga i kompromisa:
„Manjka nam dijaloga, manjka nam kompromisa. To nam manjka, da bi onda se to pretvorilo i za vas u jednu ozbiljnost, a to je ono da smo neodgovorni u toj potrebi za dijalogom i mislim da vrlo malo trošimo vremena u razgovorima i da bismo onda prije došli do rješenja. Ali ja opet kažem, ne potcjenjujem različitosti u BiH i potrebu da se one na određeni način izražavaju i ne bih to smio nazvati neozbiljnošću.“