„Besplatno zdravstvo, besplatno zdravstvo...“
Ovako se jučer orilo u zgradi Ministarstva zdravstva u Zagrebu čije je stepenice na neko vrijeme zaposjela skupina mladića i djevojaka nezadovoljnih započetom zdravstvenom reformom koju smatraju isključivo novim nametom, a nikako poboljšanjem u zdravstvu:
„To je zapravo jedan proces privatizacije zdravstva koji u konačnici dovodi do stvaranja zdravstva namijenjenog samo za bogate.“
„Želimo da ljudi shvate da im se oduzimaju prava sve više i više i da shvate da se moraju buniti. Jer ukoliko se neće buniti sada, probudit će se za 10 godina i živjet će kao u Latinskoj Americi prije 20.“
Najveći otpor reformi koja je stupila na snagu 1. siječnja ove godine pružaju liječnici primarne, obiteljske medicine. Jedna od njih je i dr. Ljiljana Lulić – Karapetrić:
„Ja sam jedna od rijetkih koja je stisla ministru ruku što je hrabar da krene u reformu jer ju već čekamo jako dugo. Nažalost, 21 posto se dobiva više sredstava za zdravstvo, a paralelno s tim se obiteljskim liječnicima u startu oduzima 20 posto primanja koja su imali. Dakle, to su primanja za ambulantu, to nije samo na plaći.“
Naime, liječnici primarne zdravstvene zaštite ne žele da im se glavarina koju dobivaju iz državnog proračuna smanji na 80 posto, a da ostalih 20 posto mogu zaraditi samo ukoliko obave i dodatne postupke kao što su šivanje rana, previjanje, ultrazvuk, EKG:
„Međutim, mi se tu ne slažemo. Tu postoji jedno neslaganje jer mi na terenu već radimo dosta tih postupaka koji ne zadovoljavaju ni 20 posto onoga što se govori da se može zaraditi. Prema tome, svakako svi procjenjujemo da ćemo izgubiti.“
Prema nekim procjenama, od 2.370 liječnika primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj njih više od 2.000 udružilo se u građansku inicijativu i odbijaju takvu reformu. S druge strane dio javnosti ih kritizira da žele i dalje ostati samo 'skretničari' i ne žele dodatne obveze, već im je lakše sve pacijente slati specijalistima i zagušivati bolnice. Među najoštrijim kritičarima je i predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Abveršek:
„Nemojte govoriti da vi ne znate raditi npr. jedan EKG, da ga ne znate očitati. Vi sada da biste zaštitili svoju glavarinu 100 posto želite da vas niko ne kontrolira i da se ne educirate i da odbijate kao privatnici - on je čisti privatnik, pazite sada, on kaže ovako: ’Neka mi osiguraju aparaturu i neka mi opreme ordinaciju.’ Čekajte, vi ste privatnici, ljudi moji. Vi ste na tržištu jednim dijelom. Pa vi dobivate iznos puni, vi niste vezani fiksno. To kao da ja sada kažem: ’Dajte mi prostor’, pa mi date prostor za 1.200 kuna. A onda kažem državi:’Sad mi opremite taj kafić najmoderinije i ja ću onda raditi.’ Pa o čemu vi pričate?“
Najnovija reforma zdravstva u Hrvatskoj međusobno je sukobila sve koje je mogla sukobiti, upozorava dr. Rajko Ostojić iz Socijaldemokrastke partije Hrvatske, pomoćnik ministra zdravstva u bivšoj koalicijskoj vladi. Sukobila je, kaže Ostojić, liječnike, sestre, pa i same pacijente jer za neke bolesti ne treba plaćati participaciju. Smatra stoga da bi započetu reformu najbolje bilo – zamrznuti:
„To nije vizija razvoja hrvatske medicine, niti je vizija razvoja hrvatskog zdravstva, nego jedan pokušaj prebacivanja financiranja zdravstva sa tereta države na teret građana.“
Od 1. siječnja za svaki posjet liječniku građani koji nisu uplatili dopunsko osiguranje moraju plaćati participaciju - oko 2 eura za pregled, isto toliko po receptu, a da se i ne spominju troškovi bolničkog liječenja. Osobito su ogorčeni stariji koji su cijeli život izdvajali za zdravstveno osiguranje, a danas moraju sve ponovo plaćati:
„Nažalost, u cijeloj toj reformi najmanje se govori o pacijentu. I to je nedvojbeno novi namet. A što se tiče aktualne situacije i liječnika obiteljske medicine, ja mislim da su oni u potpunosti u pravu. Dakle, oni mogu i moraju rješavati 80 posto zdravstvenih potreba, ali njima se to treba omogućiti, omogućiti preko sredstava, omogućiti sa boljom edukacijom. A temeljni problem je upravo ta zaokupljenost papirima, zaokupljenost samo sobom kako naših liječnika tako i medicinskih sestara. U cijeli zdravstveni sustav unešena je podjela. Mene je strah da je to onaj stari sistem divide et impera, ali to ne može biti dugog vijeka i to će loše završiti.“