Smanjuje se redukcija plina

  • Ankica Barbir-Mladinović
U Hrvatskoj poslijepodne prestaju mjere 5. i 6. stupnja redukcije plina i to ne zato što je ruski plin konačno stigao u Hrvatsku, već zahvaljujući višim temperaturama i padu dnevne potrošnje plina te - interventnom uvozu. No, štete su milijunske i oštećene tvrtke razmišljaju o tužbama, ali još uvijek ne znaju koga tužiti – državu, domaćeg dobavljača, ili Rusiju i Ukrajinu, koje su svojim sporom izazvale krizu.

"Mislim da su se stekli uvjeti za ukidanje 5. i 6. stupnja redukcije, što znači da bi smo počeli danas popodne sa ukapčanjem industrije, poslovnih objekata, ureda, poslovnih prostora, a onda u trećoj fazi i sa ukapčanjem onih industrijskih potrošača na distributivnoj mreži koji imaju alternativne izvore energije."

Potpredsjednik hrvatske Vlade, Damir Polančec, obradovao je ovom najavom mnoge hrvatske tvrtke koje su zbog nestašice plina pretrpjele goleme štete. Direktor udruge CRO industrije Hrvatske udruge poslodavaca, Vladimir Kovačević, nabraja samo najveće:

"Vartex, svaki dan stajanja ili smanjenja proizvodnje, košta između milion i 1,3 miliona kuna. Dioki radi sa 50 posto kapaciteta i ima dnevni gubitak od dva miliona kuna. Belišće gubi 2,5 miliona kuna, a 500 ljudi je, od 1.200, na neplaćenom dopustu."

Riječ je, kaže, o dnevnim štetama koje će se u cijelosti sagledati tek kad se pusti plin i vide oštećenja na postrojenjima. Udruga Cro industrije već je upozorila da nastale gubitke neće moći sami podnijeti i traže da odgovornost preuzmu isporučitelji plina, ali i hrvatska država:

"Naše su kompanije potpisale ugovor sa onom kompanijom koja isporučuje plin. Što se nas tiče, cijela priča u ovoj fazi se zaustavlja."

Pomišlja li se i na tužbu Rusije i Ukrajine koje su zbog bilateralnog spora prouzročile štetu?


"To će vjerojatno na nekoj razini od strane države biti učinjeno jer će se to kaskadno tražiti. Ako će naše firme tražiti od isporučitelja, onda će on, vjerojatno, tražiti od onih koji njemu nisu dobavili. To je pravni način na koji će se tržiti zadovoljština."

Branko Vrbošić, voditelj odjela za javnost osječkog Belišća, najvećeg hrvatskog proizvođača ambalažnog papira:

"To je već sada na neki način aktualno političko pitanje i ne bi smo se upuštali u to. Pratimo što se događa i nadamo se da će se naći najbolje rješenje."

Glasnogovornica Dioki-ja, Lea Šegota, također je škrta u izjavi:

"Gubitaka će sigurno biti, a tko će ih nadoknaditi, to je malo kompleksnije pitanje."

Ivan Miloloža, predsjednik Uprave i većinski vlasnik Munje - tvornice akumulatora i baterija:

"Mi smo defakto izgubili sezonu jer smo ono što smo imali na lageru gotovih akumulatora prodali u ona tri-četiri dana pošto smo očekivali da ćemo početi proizvodnju sa 7. siječnjem. Ne smijem ni pomisliti kolika je šteta na strojevima. Mi se nismo bavili mišlju koga ćemo tužiti, dok ne vidimo pravne aspekte."

Ugostitelji i vlasnici trgovačkih centara su ogorčeni, no ni oni još ne razmišljaju ili ne znaju koga tužiti. Tomislav Kvesić iz poznatog zagrebačkog restorana Dubravkin put:

"Obustavili su nam dotok plina i to je to. Nemojte se ljuti, ali prestali smo davati komentare, već ih je dosta. Nemam nikakvog komentara i uglavnom smo i dalje bez plina."

Jedan od najvećih trgovačkih centara, zagrebački King Cross, bilježi posljednjih tjedana čak 20 do 30 posto manje kupaca. Sve se skupilo, kaže glasnogovornica Renata Vlašić, opća gospodarska kriza, a onda i iskopčanje plina. Ni tamo ne znaju koga bi za svoju nevolju "tužili", ali i sami se čude da se sve ove dane u tim golemim prostorima, unatoč iskopčanom plinu, temperatura ipak solidno zadržala:

"U uredima, u upravi, se smrzavamo jer ni kaloriferi više ne pomažu, ali je u galeriji ugodno. Vjerojatno je to zbog toga što dosta ljudi cirkulira kroz centar i isijava toplinu, a malo pomažu i halogene žarulje, koje daju ipak kakvu-takvu toplinu u samom centru."