Dobra vijest je to da se jedan takav sprema na testno polijetanje idući mjesec. Loša vijest je ta da mu treba oko 520 metara ceste da uzleti, a košta oko milijun i 130 tisuća kuna.
Kreatori ovog izuma, među kojima su i bivši NASA-ini inženjeri, tvrde kako bi ovo konačno moglo biti ostvarenje dugo sanjanog sna – instantnog putovanja zrakom. Predstavljen kao prvi leteći automobil s krilima koja se automatski spuštaju na pritisak gumba, letjelica pod imenom ‘Terrafugia Transition’ jednako bi se dobro trebala snalaziti u zraku kao i na cesti. Treba samo 15 sekundi da od automobila dvosjeda postane avion.
Njegovi izumitelji objašnjavaju kako ga je jednostavno održavati i pokretati jer koristi običan benzin i stane u garažu. Pokreće ga motor od 100 KS, isti onaj koji se može naći u Ford Fiesti, kako na zemlji tako i u zraku.
‘Terrafugia’ će biti u mogućnosti poletjeti do visine od 800 metara, s jednim punjenjem goriva, pri brzini od 180 km/h. Do sada je već zaprimljeno 40 narudžbi unatoč paprenoj cijeni.
Otkriće metana znak života na Marsu?
Naučnici NASA-e na Marsu su otkrili tragove metana, kojeg na Zemlji uglavnom proizvode žive tvari, što bi moglo upućivati na organsku aktivnost na Crvenoj planeti, objavio je u četvrtak britanski Daily Telegraph.
Velike količine ovog gasa detektovane su tokom sedmogodišnje studije Američke svemirske agencije uz pomoć tri velika teleskopa. Otkrivene količine metana u određenim periodima mjerenja bile su jednake količini metana koja je proizvedena na nekim od metanom najbogatijih lokacija na našoj planeti.
Naučnici svakako naglašavaju da su daljna istraživanja neophodna kako bi se moglo tačno utvrditi da li je metan, koji je prvi put otkriven 2003. godine, kreiran biološkim procesima organizama poput mikroba ili jednostavno vulkanskom aktivnošću.
"Živi sistemi proizvode više od 90 posto metana iz Zemljine atmosfere, a ostatak je geografskog porijekla. Moguće je da se i na Marsu dešava ista stvar", navodi se u saopćenju NASA-e.
Evropska svemirska letjelica Mars Express detektovala je mogući dokaz prisustva na Marsu 2004. godine, ali NASA-ino posljednje otkriće pokazalo se kao do sada najjači pokazatelj mogućnosti opstanka jednostavnih organizama na Crvenom planetu.
Metan koji je otkriven u blizini gejzira koji izbacuju vodene pare, prema mišljenju stručnjaka, mogao bi zapravo biti "otpad" organizama poznatih kao metanogeni, koji žive u vodi smještenoj ispod podzemnog leda.
Profesor Colin Pillinger, čija je letjelica Beagle 2 2003. godine uništena tokom potrage za životom na Marsu prokomentarisao je kako bi novo otkriće moglo biti veoma važno.
"Najočigledniji izvor metana jesu organizmi. Ako u atmosferi pronađete metan, onda se javlja opravdana sumnja da tu postoji i život", objasnio je profesor Pilinger.
Sve detalje o rezultatima sedam godina dugog istraživanja dalekog Marsa NASA-ini naučnici će u četvrtak izložiti u Washingtonu.
Na Zemlji postaje pretijesno!
Svijet je na pragu velike ekološke krize koja će nastupiti uslijed prekomjerne potrošnje prirodnih bogatstava i nosi ozbiljnije posljedice od trenutne ekonomske krize, upozorava WWF.
Ovo upozorenje sadržano je u posljednjem izdanju WWF-ovog Living Planet Reporta, vodećeg časopisa s područja ekologije i zdravlja. Prema spomenutom izvještaju, dovedeni smo u situaciju ubrzanog opadanja ili čak nestajanja globalnih prirodnih bogatstava i resursa dok se sve više zemalja suočava i s trajnim nestankom vode.
"Svijet današnjice se bori s posljedicama precjenjivanja svojih financijskih dobara, ali ova kriza se zapravo više temelji na nedovoljnom vrednovanju okolišnih dobara, odnosno prirodnih bogatstava koja su osnova cjelokupnog života i opstanka. Posljedice globalne ekološke krize mogu biti ozbiljnije nego posljedice trenutne ekonomske krize. Ograničenja resursa i raspad ekosustava izazvat će i ogromnu ekonomsku krizu s padom investicija, dok se istovremeno očekuje značajno poskupljenje hrane i energije."
Najveću potrošnju imaju Amerika i Kina, međutim i zemlje u našoj regiji značajno premašuju iskorištavanje prirodnih resursa. Npr. kad bi cjelokupno čovječanstvo koristilo resurse na razini na kojoj ih danas koriste Hrvati, za održavanje bi nam bilo potrebno još pola planeta, više od dva planeta za Slovence, dok bi 1,3 planeta zadovoljilo potrebe građana Bosne i Hercegovine.
Brižni roboti
Japanska populacija ubrzano stari, pa su znanstvenici umjesto populacijskom politikom ovom problemu doskočili razvojem prototipa robota koji bi se trebao brinuti za starije i nemoćne.
Prototip robota koji bi se mogao brinuti o starijima i nemoćnima demonstriran je u Japanu.
Robot Twendy-one razvijen je na Sveučilištu Waseda u Tokiju.
Nemoćnima može pomoći na razne načine, kao što je, naprimjer, ustajanje iz kreveta, a njegove spretne ruke dobro se snalaze i među kućanskim aparatima.
Očekuje se da će u Japanu za svega nekoliko desetljeća čak 40 posto populacije biti starije od 65 godina, a roboti bi trebali preuzeti brigu za starije i nemoćne.
Zašto nas psi čine sretnima?
Psi kod svojih vlasnika pobuđuju isto emocionalno iskustvo kao djeca kod svojih roditelja, a za to je najzaslužniji dug pogled oči u oči koji ulijeva povjerenje.
Hormon oksitocin, poznat i kao hormon ''povezivanja'' i ''socijalizacije'', povezan je s romantičnom ljubavi, prijateljstvom te brigom za djecu.
Oksitocin također umanjuje stres, liječi depresiju i ulijeva povjerenje u ljude.
Istraživači u Japanu angažirali su 55 vlasnika pasa kojima su rekli da se igraju sa svojim ljubimcima, te analizirali razinu oksitocina u njihovom urinu prije i poslije polusatne igre sa psom.
Kontrolna grupa je sjedila u drugoj sobi i rečeno joj je da potpuno izbjegava kontakt sa svojim psima.
Vlasnicima pasa koji su imali dugi kontakt očima sa svojim ljubimcima tijekom igre (u prosjeku dvije i pol minute) razina oksitocina je porasla za 20 posto.
Kod grupe koja je izbjegavala pogled sa svojim ljubimcem razina oksitocina malo je opala.
Biolozi Nagasawa i Takefumi Kikusui sa Sveučilišta Azuba smatraju da podizanje razine ovog hormona može objasniti zašto igra sa psom popravlja raspoloženje i smanjuje simptome anksioznosti i depresije.
Solarni frižider u Africi
Još prije nego se upisala na fakultet mlada inovatorica Emily Cumins osmislila je frižider bez utičnice koji rashlađuje zahvaljujući sunčevoj svjetlosti, odnosno isparavanju vode.
"Htjela bih da moje vještine budu od nekog značaja. Ne želim raditi na još većem televizoru ili jačem ozvučenju. Želim potaknuti promjenu nabolje", rekla je Emily Cumins, danas 21-godišnja studentica, koja je prije godinu dana patentirala solarni frižider, prvi takav sustav, već u pogonu u gladnoj Africi.
Frižider cilindričnog oblika sastoji se od dvaju dijelova, metalnog koji služi za pohranjivanje namirnica i drugog sloja koji štiti od vanjskih utjecaja. Prostor između dvaju cilindara napuni se pijeskom, zemljom ili vunom kako bi u mješavini s vodom dolazilo do isparavanja, umjesto utjecanja na sadržaj spremnika, zbog čega je na visokim temperaturama moguće održati namirnice na 6 Celzijevih stupnjeva. Sve što treba je povremeno namočiti unutrašnji materijal u vodu kako bi se hlađenje nastavilo.
"Krenula sam ovo raditi nakon što sam ispitala ljude bez kojeg luksuza ne bi mogli zamisliti život", komentirala je Emily dodajući kako je princip rada vrlo jednostavan, a potražila ga je u biološkim funkcijama znojenja i isparavanja.
Izum joj je donio nagradu od 5000 dolara, nakon čega je odlučila pauzirati godinu dana prije odlaska na studij kako bi usavršila svoj mali frižider. Nakon šest prototipova, dala je u izradu još 50 frižidera i uputila se u Nambiju sa svojim uređajem, gdje je pokazala kako se izrađuje, te se do danas tisuće takvih proširilo Afrikom kroz zajednički rad tamošnje zajednice.