Raspravu o govorima Harisa Silajdžića, tada predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, u sjedištu UN-a u Njujorku i u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope u Strazburu otvorio je Branko Dokić, poslanik Partije demokratskog progresa. Dokić je ponovio osnovne zamjerke od ranije poznate javnosti, a prije svih da je Silajdžić nastupao u svoje lično ime:
„Prvo, ignorisao je instituciju Predsjedništva BiH. Niti je usaglašena bila platforma predstavljanja BiH u Njujorku i Strazburu, niti je imao saglasnosti za svoje govore.“
Štetnost govora Harisa Silajdžića po Bosnu i Hercegovinu Dokić je obrazložio istom takvom ocjenom koju je izgovorio visoki predstavnik Miroslav Lajčak u Savjetu bezbjednosti UN-a. Također je ukazao da su podaci koje je Silajdžić iznio bili netačni, odnosno da se radilo o brojkama iz rata:
„Retorika i riječnik ’masovna ubojstva, zločin, silovanja, mučenja, protjerivanja, pljačka, genocid, aparthejd’ svakog dobronamjernog bi mogao zavesti da pomisli da se radi o grešci i da je prikazan neki od nastupa Harisa Silajdžića u UN-u tokom nesrećnog nam ratnog perioda.“
Poslanici Stranke za BiH imali su potpuno drugačije mišljenje. Azra Hadžiahmetović je izrazila protest u ime stranke:
„Ne želimo učestvovati u ovoj raspravi, danas tim više što gospodin Silajdžić nije ovdje. Drugo, ne želimo biti dio ove sudnice, kako je to namijenio gospodin Dokić. Treće, ne želimo učestvovati u raspravama, dokazima ili obaranju nekih nazovi argumenata, laži ili opstrukcija - kako je to sve nazvao gospodin Dokić ovdje. I da kažemo samo da ćemo mi biti izvan ove sale.“
Svi poslanici Stranke za BiH potom su napustili skupštinsku salu, a rasprava koja je uslijedila ukazala je na sve razlike u stavovima koje postoje u BiH kada je Haris Silajdžić u pitanju. Poslanici nisu prihvatili zaključke koje je Dokić predložio, a kojima bi se Predstavnički dom ogradio od sadržaja Silajdžićevih izlaganja, te svaki neusaglašeni nastup izvan granica BiH bilo kojeg člana Predsjedništva BiH stavio na dnevni red i opredijelio se o njegovom sadržaju. Prihvaćen je zaključak koji je predložio poslanik Martin Raguž, a kojim se zadužuje Predsjedništvo BiH da napravi izvještaj o provođenju utvrđenih pravaca i prioriteta u vođenju vanjske politike.