Federalna uprava policije dostavila je Kantonalnom tužilaštvu u Travniku izvještaj o počinjenom kaznenom djelu protiv četri ljekara i deset invalida zbog izdavanja i zloupotrebe lažnih ljekarskih nalaza. Ovu informaciju za naš radio potvrdio je glavni kantonalni tužitelj Sead Dautović:
„Jeste, dostavljen je izvještaj protiv ljekara i protiv invalida, ali su krivična djela djela falsifikovanje isprave i zloupotreba položaja. Mi smo uz izvješataj dobili dokumentaciju od Federalnog MUP-a.“
Podsjetimo: ovo je druga prijava protiv ljekara i pacijenata upletenih u aferu lažnih nalaza pomoću kojih je određeni broj osoba došao do vojnih invalidnina. Krajem prošle godine prva prijava stigla je na Kantonalno tužiteljstvo u Mostaru. Istraga koja je obuhvatila doktore i lažne invalide, prema riječima kantonalnog tužitelja u Mostaru Nijaza Mehmedbašića, nedavno je obustavljena:
„Mi smo vodili istragu, saslušali ljekare. Lica koja su koristila te nalaze su se branila šutnjom, imaju na to pravo. Mi smo saslušali komisiju i na kraju smo odlučili da nema dovoljno dokaza da bi se radilo o nalazima za koje bi se pretpostavljalo da su falsifikovani.“
Zanimljivo je da je jedna od osoba protiv koje je pokrenuta istraga u Travniku i Jadranka Odak, direktorica Doma zdravlja iz Čitluka, ali i neuropsihijatrica iz Mostara Mulija Džudža koja je bila prijavljena i u tzv. hercegovačkom slučaju, a zbog više stotina navodno lažnih dijagnoza za posttraumatski stresni sindrom. Džudža je samo u 2005. godini navodno izdala 65 lažnih nalaz i mišljenja. Dijagnoze je uspostavljala u svojoj privatnoj ordinaciji na obrascima s lažnim datumima i logom Kliničke bolnice Mostar u kojoj tada uopće nije radila. Herecgovački slučaj, u kojem je ukupno prijavljeno 13 osoba zbog izdavanja i zloupotrebe lažnih nalaza, bio je posljedica intenzivirane istrage koju je iniciralo Federalno ministarstvo za pitanje boraca i invalida.
Komentirajući rad Tužilaštva u Mostaru, federalni ministar Zahid Crnkić kaže:
„Mi smo devet ljekara u HNK-u prijavili. Hoće li to procesuirati - bilo bi nam vrlo drago da jedan pomak jednom napravimo u toj oblasti.“
Da je lažne nalaze posebno u slučajevima PTSP-a teško dokazati, Crnkić se slaže ali i dodaje:
„Ja znam u zakonima su i prije rata bili ti koji su imali postarumatske poremećaje, ali su se ti ljudi pratili, vještačili, opservirali bar godinu dana na klinikama i timovi vještaka su mogli procijeniti da neko ima taj sindrom ili tu šifru, a onda tim ljudima da se dovede do kraja - da takvi ljudi ne mogu da upravljaju motornim vozilom, da ne mogu nositi oružje, da ne mogu obavljati odgovorne funkcije itd. A, evo, kod nas to nije.“
Najviše anonimnih prijava na lažne inavlidnine Federalnom ministarstvu pristiglo je upravo iz Hercegovine. Dok Crnkić naglašava kako nije zadovoljan svojevrsnim opstrukcijama u radu kantonalnih ministarstava, udruge hrvatskih stradalnika, te resorni ministari poručuju da se revizija može prihvatiti samo u slučaju da ona obuuhvati sve ratne i vojne invalide u BiH. Anđelko Barun, HVIDRA:
“HVIDRA je kao udruga koja predstavlja ratne vojne invalide HVO-a za to da se izvede na čistac, ali ne na čistac samo unutar populacije HVO-a, nego unutar cjelokupne populacije i Armije BiH - da se vidi koliko je civilnih žrtava rata u Srebrenici uvedeno u sustav Armije BiH. Jer ako se sad traži za pripadnike HVO-a otpusno pismo, mora se tražiti i za drugu populaciju neka dokumentacija izvorna.“
U Federalnom ministarstvu za pitanja boraca doznajemo kako do sada provjereno 886 invalida. Preko 60 posto nalaza nije odgovaralo realnom stanju korisnika, dok najveći broj lažnih invalida dolazi upravo iz Hercegovine. Prema najavama iz Federalnog ministarstva biće provjereno oko 27.000 ratnih i vojnih invalida, ali i pordica šehida i poginulih boraca kako bi se jasno utvrdile okolnosti stradavanja. Ovaj proces, u najboljem slučaju, mogao bi biti završen u naredne tri godine.