Formiranje međukantonalnog vijeća kao oblika hrvatske samouprave u BiH podsjeća na slične korake iz prošlosti i uznemirava dio javnosti u BiH. Predstavnici političkih stranaka iz reda bošnjačkog naroda ocjenjuju da se radi o pokušaju ponovnog uvođenja tzv. Herceg Bosne.
Međukantonalno vijeće održavaće redovne koordinacije premijera, te zajedno istupati prema federalnoj vladi. Nastavak uzimanja prihoda od strane Federacije, prolongiranje procesa privatizacije strateških preduzeća poput Aluminijskog kombinata, te koridor 5C koji će, prema zadnjim najavama, zaobići ovu regiju, samo su neki od problema kojima će se baviti predstavnici stranaka koje čine vlast u navedenim kantonima. Dopredsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž:
„Neka niko ne dovodi u pitanje ovo u bilo kakav destabilizirajući kontekst. Naprotiv, ovo je način da se stvari stabiliziraju i pokrenu istinski i u Federaciji i u BiH.“
Projekat međukantonalnog vijeća, dodaje Raguž, ima osnov i u Ustavu Federacije BiH, gdje se jasno kaže da kantoni sa bošnjačkom ili hrvatskom većinom mogu osnivati vijeća u cilju koordiniranja politike i aktivnosti radi obavještavanja svojih predstavnika u Domu naroda. Također mogu osnovati i koordinaciona tijela, ali ne mogu obuhvatati vojne ili političke dogovore. Dok je institucionaliziranje vijeća za koje se založio Raguž ostalo nejasno, dopredsjednik HDZ-a 1990 jasno je potvrdio kako je ideja vijeća na tragu pregovora o ustavnim promjenama, što ipak jeste politički dogovor:
„Vrlo je vjerojatno, dakle, da je ova priča koordiniranja svih ukupnih incijativa i napora legitimna i dobrodošla i u procesu ustavnih promjena.“
Međukantonalno vijeće, podsjetimo, bilo je dijelom i hrvatske samouprave na čijem je čelu 2001. bio upravo Martin Raguž. Samouprava je propala, nekim hrvatskim političarima tada je suđeno zbog podrivanja suvereniteta BiH. Iako Raguž negira bilo kakvu vezu hrvatske samouprave sa međukantonalnim vijećem, zanimljivo je da je cijela priča uslijedila nakon inicijative HSP-a „Đapić - dr. Jurišić“ za spajanjem kantona s većinski hrvatskim stanovništvom. Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a, ipak dodaje:
„Incijativa oko spajanja treba proći i svoju proceduru, treba provesti i široku raspravu i ne može se, ono što se kaže, preko noći.“
Ideju međukantonalnog vijeća najoštrije su osudili predstavnici bošnjačkih političkih partija. Za Stranku za BiH radi se o vaninstitucionalnom pokušaju prejudiciranja ustavnih promjena, dok je za SDA riječ o pokušaju oživaljavanja institucija tzv. Herceg Bosne. Amir Zukić, portparol SDA, također dodaje:
„Nisu prošli proceduru kroz skupštine. Političke partije koje su organizovale ovo evidentno da imaju političku nakanu. Nećemo to podržati.“
Stavovi SNSD-a od ranije su poznati: Hrvati u BiH zaslužuju svoj entitet ali ne na uštrb RS-a, zbog čega eventualno vezivanje kantona pozdravljaju.
Marinko Čavara, član Predsjedništva HDZ-a BiH, s druge strane podvlači:
„Za formiranje međužupanijskog vijeća postoji ustavni temelj u Federaciji, međutim pitanje je šta su inicijatori i organizatori takve jedne ideje planirali i šta žele postići. U svakom slučaju, ono što planirano da se žele zaštiti od finanacijskog razvlašćivanja, to se može i putem županija i svojih predstavnika u parlamentima.“
Za političkog analitičara Slavu Kukića uvezivanje kantona u Federaciji zapravo je dobra ideja, ali ne na etničkim ili nacionalnim osnovama, što ovdje ipak jeste slučaj:
„Povezivanje u kojem ide Zapadno-hercegovačka županija i Tuzlanski kanton, recimo, ili Zapadno-hercegovačka županija i Sarajevski kanton. U tom slučaju ja bih objeručke podržao takav tip povezivanja, te incijative. Ovako - moram imati zadršku.“
Kukić dodaje kako je u pozadini cijele priče zapravo pokušaj dvije stranke koje se očito zaobilaze u pregovorima oko ustavnih promjena i rekonstrukcije vlasti da se u BiH tretiraju kao relevantan politički faktor, zbog čega će i formiranje vijeće, koje je najavljeno do kraja ovog mjeseca, ostati još jedna od priča uoči nastavka pregovora o ustavnim promjenama.