Priče o vanzemaljcima i duhovima možda nisu istinite, ali u njih vjeruje više ljudi nego u Boga, pokazalo je istraživanje o vjeri koje je objavio Daily Mail.
Od 3.000 ljudi koji su sudjelovali u istraživanju 54 posto istaknulo je kako vjeruje u Boga, dok 58 posto vjeruje u vanzemaljce i duhove. Otkriveno je da žene više vjeruju u natprirodno od muškaraca te kako će prije nego muškarci posjetiti medija.
Gotovo četvrtina ispitanika tvrdi kako su imali paranormalno iskustvo. Oko 37 posto reklo je da su vanzemaljci i duhovi temelj njihovog sistema vjerovanja.
Početkom godine objavljeni su izvještaji Nacionalnog britanskog arhiva o svjedočanstvima ljudi koji vjeruju da su vidjeli NLO.
Između ostalog u njima se nalazi i iskustvo ribara koji je opisao da su ih vanzemaljci oteli na svoju letjelicu, ali je njegovo svjedočanstvo odbijeno zbog njegovih godina (nije objavljeno koliko je star).
Prošlogodišnje istraživanje istaknulo je u prvi plan zabrinutost zbog pada moralnih standarda, što se pripisuje sve manjem broju vjernika.
Pristup internetu za vrijeme leta
Američka aviokompanija Virgin je u SAD-u pustila u saobraćaj prvi avion s mogućnošću pristupa Internetu u letu, prenose američki mediji.
Usluga naziva GoGo se oslanja na EV-DO Rev A tehnologiju koja se za vezu ne koristi satelitima već posebnim tornjevima na tlu. Unutar aviona se korisnici povezuju na klasičnu Wi-Fi bežičnu mrežu s teoretskim brzinama downloada od 3.6 Mbps i uploada od 1.8 Mbps.
GoGo je trenutno dostupan samo na jednom Airbusu A320, no Virgin do aprila sljedeće godine namjerava uvesti mogućnost surfanja u letu na sve svoje avione.
Cijena pristupa Internetu iznosi 9. 95 dolara za letove koji traju ispod tri sata i 12. 95 dolara za one iznad tri sata.
Zbog spama kazna od 873 miliona dolara
Nepravomoćnom presudom suda u San Joseu u Kaliforniji kanadski državljanin Adam Guerbuez iz Montreala i njegova tvrtka Atlantis Blue Capital trebaju Facebooku isplatiti 873 miliona dolara zbog spama, javljaju mediji.
Također, zabranjeno im je da se koriste Facebookom, te da stupaju u kontakt s bilo kojim njegovim članom.
Naime, sve je počelo tako što je Facebook tokom proljeća uočio porast poruka na svojoj mreži koje su sadržavale već "klasične" ponude za "male enhancement pills" koje su karakteristične za spamere, a koje su na adrese korisnika stizale s ranije provaljenih Facebookovih računa.
Malo istraživanje dovelo je Facebook do Guerbueza i njegove tvrtke, a odmah je uslijedila i tužba koja je završila do sada najvećom ikada dosuđenom presudom zbog spama.
U Facebooku priznaju da ne očekuju da će Adam Guerbuez i njegova tvrtka Atlantis Blue Capital ikada smoći skupiti toliko novaca koliko presuda traži.
Mozak radi bolje s neurološkom bolesti
Iznenađujuće otkriće da Huntingtonova bolest poboljšava uspješnost pacijenta u nekim kognitivnim testovima pomaže u razumijevanju te smrtonosne neurološke bolesti.
Christian Beste iz Istraživačkog centra Leibniz za radni okoliš i ljudske faktore u Dortmundu i njegovi kolege tražili su od 13 osoba s Huntingtonom i 25 zdravih osoba, od kojih je većina imala gen za Huntingtona, ali ne i simptome bolesti, da procjene je li zvuk koji su im puštali dug ili kratak.
Huntingtonova bolest ruši uspješnost na većini kognitivnih testova, ali su u ovome oboljele osobe postigle bolji rezultat: prosječno vrijeme reakcije bilo im je 0,5 sekundi, dok su osobe iz kontrolne skupine reagirale za 0,64 sekunde.
Oboljeli su također i manje griješili.
Beste vjeruje da zna zašto je to tako. Način na koji Huntingtonova bolest oštećuje mozak je još nepoznat, ali vodeća teorija govori da neuroni postaju abnormalno osjetljivi na neurotransmiter glutamat, zbog čega na kraju odumiru.
Kako je glutamat vitalan za osjetilne razlike, Beste kaže da ta ekstraosjetljivost može objasniti bolje rezultate koje je uočio njegov tim.
Kaže da to snažno ide u prilog teoriji glutamata i ukazuje da bi se kognitivni zadaci mogli koristiti kao testovi za lijekove koji blokiraju reakciju glutamata.
Jerry Buccafusco s Medicinskog fakulteta u Georgiji kaže kako ova studija pokazuje da bi proizvođači lijekova morali brinuti o očuvanju moždanih funkcija koje rade unatoč bolesti.
Amerikanci pobjeđuju rak
Američki državni institut za borbu protiv raka je izvjestio da je prvi put u zadnjih deset godina u SAD-u zamijećeno smanjenje broja novih slučajeva oboljelih od raka kod žena za 0,6 posto i kod muškaraca za oko 1,8 posto godišnje.
Znatno smanjenje broja novih slučajeva zamijećeno je kod najčešćih vrsta raka, stoji u izvješću, a obuhvaćeno je razdoblje između 1975. i 2005. U njemu se navode i podaci o znatnim razlikama među državama i regijama, posebno kada je riječ o pojavi i učestalosti raka pluća kod žena.
Također je zamijećeno da se broj oboljelih brže smanjuje među muškom populacijom, preciznije za 1,8 posto godišnje od 2001. do 2005., a u razdoblju od 1998. do 2005. broj oboljelih među ženama smanjio se za samo 0,6 posto, što je puno sporije nego kod muške populacije.
Rezultati istraživanja odnosili su se uglavnom na tri vrste raka od kojih se u suvremenu svijetu najčešće obolijeva - raka pluća, debelog crijeva/rektuma i prostate te na dvije najčešće vrste koje pogađaju žene - raka dojke i raka crijeva/rektuma.
Danci su najdugovječniji
Život ljudi starijih od 50 godina u 25 zemalja članica Evropske unije nije istog kvaliteta, a razlike su posebno uočljive među starim i novim članicama EU-a, pokazali su rezultati najnovijeg istraživanja.
Doktor Karol Džeger s Univerziteta u Lesteru (Velika Britanija), zajedno s grupom evropskih kolega, utvrdio je u istraživanju da, što je zemlja bogatija, stanovnici mogu da se nadaju dužem životnom vijeku i dobrom zdravlju, objavio je francuski nedjeljnik "Nouvel observater" u online izdanju.
Na čelu liste je Danska, gdje je prosječan životni vijek za muškarce 73 godine, a za žene 74 godine, a na dnu je Estonija, s prosječnim životnim vijekom od 59 godina za muškarce i 61 godinom za žene.
Naučnici su izračunali da bi povećanjem troškova za ljude starije od 50 godina od samo jedan posto nove članice EU-a mogle da povećaju životni vijek starijeg stanovništva u dobrom zdravlju za 13 godina.
Gotovo četvrtina ispitanika tvrdi kako su imali paranormalno iskustvo. Oko 37 posto reklo je da su vanzemaljci i duhovi temelj njihovog sistema vjerovanja.
Početkom godine objavljeni su izvještaji Nacionalnog britanskog arhiva o svjedočanstvima ljudi koji vjeruju da su vidjeli NLO.
Između ostalog u njima se nalazi i iskustvo ribara koji je opisao da su ih vanzemaljci oteli na svoju letjelicu, ali je njegovo svjedočanstvo odbijeno zbog njegovih godina (nije objavljeno koliko je star).
Prošlogodišnje istraživanje istaknulo je u prvi plan zabrinutost zbog pada moralnih standarda, što se pripisuje sve manjem broju vjernika.
Pristup internetu za vrijeme leta
Američka aviokompanija Virgin je u SAD-u pustila u saobraćaj prvi avion s mogućnošću pristupa Internetu u letu, prenose američki mediji.
Usluga naziva GoGo se oslanja na EV-DO Rev A tehnologiju koja se za vezu ne koristi satelitima već posebnim tornjevima na tlu. Unutar aviona se korisnici povezuju na klasičnu Wi-Fi bežičnu mrežu s teoretskim brzinama downloada od 3.6 Mbps i uploada od 1.8 Mbps.
GoGo je trenutno dostupan samo na jednom Airbusu A320, no Virgin do aprila sljedeće godine namjerava uvesti mogućnost surfanja u letu na sve svoje avione.
Cijena pristupa Internetu iznosi 9. 95 dolara za letove koji traju ispod tri sata i 12. 95 dolara za one iznad tri sata.
Zbog spama kazna od 873 miliona dolara
Nepravomoćnom presudom suda u San Joseu u Kaliforniji kanadski državljanin Adam Guerbuez iz Montreala i njegova tvrtka Atlantis Blue Capital trebaju Facebooku isplatiti 873 miliona dolara zbog spama, javljaju mediji.
Također, zabranjeno im je da se koriste Facebookom, te da stupaju u kontakt s bilo kojim njegovim članom.
Naime, sve je počelo tako što je Facebook tokom proljeća uočio porast poruka na svojoj mreži koje su sadržavale već "klasične" ponude za "male enhancement pills" koje su karakteristične za spamere, a koje su na adrese korisnika stizale s ranije provaljenih Facebookovih računa.
Malo istraživanje dovelo je Facebook do Guerbueza i njegove tvrtke, a odmah je uslijedila i tužba koja je završila do sada najvećom ikada dosuđenom presudom zbog spama.
U Facebooku priznaju da ne očekuju da će Adam Guerbuez i njegova tvrtka Atlantis Blue Capital ikada smoći skupiti toliko novaca koliko presuda traži.
Mozak radi bolje s neurološkom bolesti
Iznenađujuće otkriće da Huntingtonova bolest poboljšava uspješnost pacijenta u nekim kognitivnim testovima pomaže u razumijevanju te smrtonosne neurološke bolesti.
Christian Beste iz Istraživačkog centra Leibniz za radni okoliš i ljudske faktore u Dortmundu i njegovi kolege tražili su od 13 osoba s Huntingtonom i 25 zdravih osoba, od kojih je većina imala gen za Huntingtona, ali ne i simptome bolesti, da procjene je li zvuk koji su im puštali dug ili kratak.
Huntingtonova bolest ruši uspješnost na većini kognitivnih testova, ali su u ovome oboljele osobe postigle bolji rezultat: prosječno vrijeme reakcije bilo im je 0,5 sekundi, dok su osobe iz kontrolne skupine reagirale za 0,64 sekunde.
Oboljeli su također i manje griješili.
Beste vjeruje da zna zašto je to tako. Način na koji Huntingtonova bolest oštećuje mozak je još nepoznat, ali vodeća teorija govori da neuroni postaju abnormalno osjetljivi na neurotransmiter glutamat, zbog čega na kraju odumiru.
Kako je glutamat vitalan za osjetilne razlike, Beste kaže da ta ekstraosjetljivost može objasniti bolje rezultate koje je uočio njegov tim.
Kaže da to snažno ide u prilog teoriji glutamata i ukazuje da bi se kognitivni zadaci mogli koristiti kao testovi za lijekove koji blokiraju reakciju glutamata.
Jerry Buccafusco s Medicinskog fakulteta u Georgiji kaže kako ova studija pokazuje da bi proizvođači lijekova morali brinuti o očuvanju moždanih funkcija koje rade unatoč bolesti.
Amerikanci pobjeđuju rak
Američki državni institut za borbu protiv raka je izvjestio da je prvi put u zadnjih deset godina u SAD-u zamijećeno smanjenje broja novih slučajeva oboljelih od raka kod žena za 0,6 posto i kod muškaraca za oko 1,8 posto godišnje.
Znatno smanjenje broja novih slučajeva zamijećeno je kod najčešćih vrsta raka, stoji u izvješću, a obuhvaćeno je razdoblje između 1975. i 2005. U njemu se navode i podaci o znatnim razlikama među državama i regijama, posebno kada je riječ o pojavi i učestalosti raka pluća kod žena.
Također je zamijećeno da se broj oboljelih brže smanjuje među muškom populacijom, preciznije za 1,8 posto godišnje od 2001. do 2005., a u razdoblju od 1998. do 2005. broj oboljelih među ženama smanjio se za samo 0,6 posto, što je puno sporije nego kod muške populacije.
Rezultati istraživanja odnosili su se uglavnom na tri vrste raka od kojih se u suvremenu svijetu najčešće obolijeva - raka pluća, debelog crijeva/rektuma i prostate te na dvije najčešće vrste koje pogađaju žene - raka dojke i raka crijeva/rektuma.
Danci su najdugovječniji
Život ljudi starijih od 50 godina u 25 zemalja članica Evropske unije nije istog kvaliteta, a razlike su posebno uočljive među starim i novim članicama EU-a, pokazali su rezultati najnovijeg istraživanja.
Doktor Karol Džeger s Univerziteta u Lesteru (Velika Britanija), zajedno s grupom evropskih kolega, utvrdio je u istraživanju da, što je zemlja bogatija, stanovnici mogu da se nadaju dužem životnom vijeku i dobrom zdravlju, objavio je francuski nedjeljnik "Nouvel observater" u online izdanju.
Na čelu liste je Danska, gdje je prosječan životni vijek za muškarce 73 godine, a za žene 74 godine, a na dnu je Estonija, s prosječnim životnim vijekom od 59 godina za muškarce i 61 godinom za žene.
Naučnici su izračunali da bi povećanjem troškova za ljude starije od 50 godina od samo jedan posto nove članice EU-a mogle da povećaju životni vijek starijeg stanovništva u dobrom zdravlju za 13 godina.