RSE: Vi ste u nekoliko navrata naglasili da ustavne promjene u Bosni i Hercegovini ne predstavljaju zvanični ili formalni zahtjev za priključenje BiH Evropskoj uniji (EU), ali i da će bez njih proces priključenja trajati daleko duže. Kakve ustavne reforme su moguće u ovom trenutku u BiH?
Tatham: Priča oko toga trebaju li Bosni i Hercegovini ustavne reforme i da li su one preduslov za članstvo u EU jeste jedna lažna debata. Realnost kaže da se radi o praktičnoj potrebi, jer reforme će pomoći Bosni i Hercegovini da neke stvari brže uradi. Kada pogledam koliko će zakona biti pred BiH koje treba usvojiti i implementirati kao preduslov njezinog članstva u EU, ja zaista mogu reći da će taj proces jako dugo trajati. Zato, ako BiH reformske procese ne može ubrzati u ovakvom kompleksnom ustavnom uređenju, mislim da su neke ustavne promjene vitalne. Politika treba dogovoriti koje.
Tatham: Nadam se da su svjesni toga. U posljednje vrijeme dobili su prilično jasne poruke kroz izvještaj Evropske komisije o napretku BiH; kroz poruke koje je prenio i britanski ministar vanjskih poslova prilikom posjete Sarajevu, ali i putem poruka, odnosno sadržaja Zaključaka nedavno održanog zasjedanja Političkih direktora Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC). Ja se zaista nadam da vodstvo BiH čuje i razumije te poruke, jer mislim da postoji istinski rizik za BiH. Reformski proces u BiH stagnira jer nema političke volje da se dođe do sporazuma. Postoji stvarna bojazan, da će BiH biti u zaostatku za ostalim državama regiona, i da će izgubiti onaj momentum prema mogućnostima učlanjenja u EU.
RSE: U Mostaru ste razgovarali sa Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ BiH, ranije i sa ostalim bh. političarima. Jasno je da vladajuća koalicija stranaka ne funkcioniše; dogovor oko ključnih pitanja u BiH, od ustavne reforme do rekonstrukcije vlasti, gotovo je nemoguć. S druge strane tu su bonske ovlasti koje Visoki predstavnik uporno ignoriše.
Tatham: Ja sam nova osoba u BiH i manje sam od mjesec dana ovdje, ali ako želite znati moje prve dojmove - politička situacija u BiH je jako kompleksna, imate razne izvršne koalicije na raznim nivoima. Imate sastanke šestorice političkih lidera, pa onda sastanke trojice političkih lidera i sve to može biti vrlo zbunjujuće. Pa ipak, bez obzira na kompleksnost političke prirode, gdje postoji politička volja, uvijek je moguć napredak. Mislim da je sporazum iz Pruda pozitivan element baš iz tog razloga, jer postoji politička volja, moguće je pronaći zajedničko stajalište i kada se govori o najkompleksnijim pitanjima. Nadam se da ćemo imati nastavak tog sporazuma, što će ga pretvoriti u konkretna zakonska rješenja, odnosno korake. Bonske ovlasti još uvijek postoje i poznate su okolnosti u kojima bi eventualno mogle biti iskorištene, ali nisu najbolji mehanizam da u BiH dođete do reformi. Bila bi mnogo zdravija situacija kada bi se reforme pokrenule iznutra, od strane političara u BiH. Ja sam uvjeren da je to moguće.
Tatham: Svako će reći da je nedavna historija BiH bila vrlo tragična, i to predstavlja velike izazove i za ovaj trenutak i za budućnost. Mislim da je važno da politički život u BiH, posebno državni nivo, mora misliti u državnim okvirima. Oni koji nose odgovornost na državnom nivou trebali bi da rade u interesu države u cjelini, umjesto u interesu određene zajednice ili stranke. To je vrlo važno za BiH.
RSE: U BiH preovladava mišljenje da je, uslovno rečeno, američka politika sklonija „Bošnjacima i Hrvatima“, britanska „Srbima“. Želite li ovo komentirati?
Tatham: U zadnje dvije i pol godine proveo sam u Londonu mnogo vremena radeći na pitanjima vezanim za Kosovo. Mnogi Srbi su mi tada znali reći kako osjećaju da je Velika Britanija protiv Srba, a ne za Srbe. Ono što jeste realnost - Velika Britanija pokušava i insistira na vrlo neutralnoj poziciji. Mi imamo jedan veoma jasno definisan cilj za BiH i ovaj region - da što prije uđu u evropske integracije. To je naš cilj, od kojeg će koristi imati svi narodi u BiH, svi građani i cijeli region. Ja mislim da smo i zbog toga, politički i etnički neutralni.