Kao posebno zabrinjavajuća, ocijenjena je retorika i konstantni sukobi lidera SNSD-a Milorada Dodika i Stranke za BiH Harisa Silajdžića. Mediji prenose i da su politički lideri iz BiH, na sastanku u Briselu pokazali svu različitost viđenja stanja u zemlji. Visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak:
„Od našeg posljednjeg sastanka bilo je mnogo napada na državne institucije i Dejtonski ustav koji su dolazili i iz Sarajeva i iz Banja Luke. Sve to je komplikovalo situaciju i načinilo je napredak veoma teškim.“
Sa ocjenom da su i iz Sarajeva i iz Banja Luke dolazile stalne opstrukcije ne slaže se Beriz Belkić iz Stranke za BiH. On smatra da je ta vrsta izjednačavanja apstraktna:
„I dalje je ostala prisutna izbalansiranost krivice i apstraktne ocjene te osptrukcije bez jasnih namjera i mjera da se to eliminira. Mislim na dovođenje u istu ravan gospodina Silajdžića i gospodina Dodika što očigledno proizilazi iz deklaracije koju su izdali.“
Kritika konstantnih sukoba na relaciji Dodik – Silajdžić samo je pojednostavljivanje problema koji postoje u BiH, navodi lider SDS-a Mladen Bosić:
„Njih dvojica su očigledno proizvod demokratske volje izražene na izborima građana. Znači pojednostavljivati da su dva čovjeka problem je praktično suviše jednostavno. Očigledno je da se radi o politikama koje oni zastupaju. I to je u stvari problem BiH.“
Halid Genjac iz Stranke demokratske akcije:
„Ja mislim da su i jedan i drugi političar o kojima je riječ, u tolikoj mjeri otišli daleko sa svojim stavovima i u javnost i u dubinu tih stavova da bi odustajanje od tih stavova bilo koga, za njega lično, bilo na neki način politički suicid.“
Premijer Republike Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik na pitanje šta misli o zaključcima PIK-a, ovako je odgovorio:
„Nisam ga ni pročitao da vam pravo kažem. Deset stranica, to je najduži komunike. Nemam vremena da čitam. U suštini mi dođemo tamo otprilike „ko kile soli“, sjednemo, ispričamo nekih svojih pet minuta i onda nam kažu doviđenja, prijatno, mi se povlačimo da napišemo komunike. Ja pojma nemam kako oni to pišu.“
Vijeće za implementaciju mira je podržalo dogovor Sulejmana Tihića, Dragana Čovića i Milorada Dodika, napravljen 8. novembra u Odžaku. Visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak naveo je da bi vladajuće koalicije trebale stati iza ovog sporazuma:
„Sporazum od 8. novembra koji su postigla trojica lidera u rješavanju problema državnog vlasništva Distrikta Brčko, ustavnih reformi i popisa stanovništva, predstavlja veoma dobru polaznu osnovu. Mi iz međunarodne zajednice podržavamo svaku domaću odluku koja vodi zemlju naprijed. Tražimo od vladajuce koalicije da stanu iza ovog dogovora i da je pretvore u konkretni zakobnodavni akt.“
Potpredsjednik Stranke za BiH Beriz Belkić:
„Ova bjanko podrška dogovoru, odnosno zajedničkoj izjavi trojice lidera bez ulaska u meritum stvari u odnosu na evropske standarde i kriterij integracije zemlje unutra, mislim da je prilično nepotpuna i Stranka za BiH kojoj ja pripadam ne može podržati ovakva rješenja.“
Sastanak u Briselu potvrdio je da koalicija vladajućih stranaka u BiH ne funkcioniše, kaže predsjednik HDZ-a Dragan Čović:
„Naravno da čovjek ne može biti zadovoljan jer mi smo trebali ovaj PIK iskoristiti da na neki način osnažimo svoju poziciju kada su u pitanju predstavnici međunarodne zajednice i da im ponovo vratimo na neki način mogućnost da se malo više bave u pozitivnom simislu BiH.“
Za političare u BiH zaključci Vijeća za implementaciju mira su očekivani sa puno uopštenih ocjena o stanju u zemlji. Malo je onoga što korespondira sa najavljenom snažnijom strategijom Evropske zajednice u BiH, kaže Halid Genjac:
„Veoma malo ima elementa koji govore šta Evropska komisija kani uraditi, kako promijeniti svoju strategiju i jednostavno postići da se ogromna investicija EU isplati u BiH.“