Patriotizam po etničkom principu

Tanja Topić

Vijeće za implementaciju mira u BiH, na dvodnevnom zasjedanju u Briselu, usvojilo je zaključke o situaciji u BiH, u kojima se, između ostalog, navodi potreba da Ured visokog predstavnika funkcioniše i naredne godine. Ovo je posljednji u nizu međunarodnih skupova posvećenih zastoju reformi u BiH i izostajanju konsenzusa lokalnih političara. O ovom svojevrsnom pritisku na bh. lidere u intervjuu za RSE govori analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić.

RSE: Posljednjih mjeseci evidentno je povećano angažovanje zemalja Evropske unije kako bi konačno reformski procesi snažnije zahvatili BiH. Da li je moguće da političari u BiH postignu jedinstven stav i, uslovno rečeno, jedinstven patriotizam i odnos prema državi?


Topić: Ja sam nedavno čula jednu tezu da bi u BiH trebalo insistirati na ekonomskom patriotizmu. Ako bi se dosljedno insistiralo na tome, onda bismo možda mogli govoriti o nekakvom jedinstvenom patriotizmu, ali u BiH, koja je duboko podijeljeno društvo po etničkom principu, bojim se da je teško govoriti o toj vrsti jedinstvenog patriotizma. S druge strane, mislim da nam je i patriotizam podijeljen po tom etničkom principu i da se patriote grupišu kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci.


RSE: Koliko političari u BiH ozbiljno shvataju poruke koje dolaze iz EU da je potrebno da sami preduzmu nešto kako bi zemlju doveli do željenih reformi i puta ka Evropi?


Topić: Meni je bilo zaprepašćujuće kad vam stigne iz Brisela poruka: „Takvi kakvi ste, nije vam mjesto u Evropi i nemate šta da tražite.“ Ja se bojim da tu poruku niko od nas nije shvatio na pravi način i da još uvijek se nismo suočili sa sobom, sa nama takvima kakvi smo, a očito kakvi smo da nam nije mjesto u Evropi, tako da mislim da je taj problem suočavanja sa nama samima jedan veliki problem koji prati ovu državu. Isto tako mislim da nismo svjesni svih onih manjkavosti koje su nam, zapravo, i najveće prepreke i u ostvarivanju reformi i tog gaženja ka putu ka EU.

RSE: Nedavno je u Sarajevu održan dijalog forum u organizaciji Fondacije „Fridrih Ebert“ sa temom: „Gdje BiH želi stići 2014. godine?“ Kakvi su zaključci, gdje će ova zemlja biti za šest godina?


Topić: Naše želje su jedno, a realnost je drugo. Ako sumiramo sve te zaključke, ono oko čega se složilo više od stotinu učesnika tog dijaloga je da BiH nema druge alternative nego što je put i članstvo u EU. Mislim da su svi bili prilično realistični i smatraju da mi 2014. godine nikako ne možemo postati članicom EU, ali da bismo na neki način bili sretni i zadovoljni ako bismo 2014. godine stekli status kandidata za članstvo u EU.


RSE: Jedna od tema bila je: „Od Dejtona, preko Sarajeva, do Brisela“, sa porukom o jačanju državnih institucija. Koliko je jačanje državnih institucija u BiH važno na tom putu ka EU?


Topić: Ono je jako važno i većina učesnika, mada moram da kažem da je najmanje bilo učesnika iz institucija sistema, bilo je najmanje učesnika iz političkog života, uglavnom su to bili predstavnici akademske zajednice, stručnjaci, predstavnici nevladinog sektora, su se jednoglasno složili da je BiH potreban ili novi ustav ili reforma ustava u onom dijelu koji će ojačati kapacitete državnih institucija koje moraju odigrati važnu ulogu u integracijskom procesu, jer bez jakih institucija u tom procesu BiH zaista nema šta da traži u EU.