Književni festival „Književnost uživo“, na kojem je dosad sudjelovalo oko stotinu pjesnika, esejista i proznih pisaca iz cijelog svijeta, i ove godine stavlja naglasak na aktualne svjetske trendove u književnosti i autore koji svojom književnom osobnošću privlače pozornost. Većina će ih se, u Zagrebu, čitanjem svojih djela i osobno predstaviti - ističe direktorica festivala Sibila Petlevski:
„Ono što smo tijekom pet sezona uspjeli napraviti, to je dovesti stotinjak autora. Tu je bila Herta Muller, Peter Waterhouse, Tahar Ben Jelloun, Pascal Bruckner, Abdellatif Laabi, Ruth Hirschmann, Jo Shapcott, Dževad Karahasan...“
Među ovogodišnjim zvijezdama festivala uglavnom su pjesnici: Ronny Someck iz Izraela, s devet knjiga poezije prevedenih na 39 svjetskih jezika, Luciano Morandini, jedno od najuglednijih talijanskih pjesničkih imena, ali bit će i esejista i proznih pisaca:
„To je Hamid Sadr, rođen 1946. godine u Teheranu, koji je podobivao posljednjih nekoliko godina sve velike nagrade u kulturi i jezičnom odabiru u kojem sada stvara, a to je Austrija. I nikako ne smijem zaboraviti pravoga barda ruske poezije, to je Vjačeslav Kuprijanov, ’39. je godište. Od mlađih autora iz Makedonije tu je ove godine Igor Isakovski - većina ga zna kao osnivača jednog od prvih E časopisa ne samo u makedonskoj nego uopće u balkanskoj i ex jugoslavenskoj sredini.“
Osim čitanja književnih djela i žive diskusije s publikom, predsjednik Hrvatskog centra PEN Zvonko Maković izuzetno vrijednim drži i tiskanje malih dvojezičnih brošura s isječcima iz djela i prevedenim pjesmama autora koji će nastupiti:
„Mnogi festivali na kojima smo bili ne štampaju te male knjižice. Međutim, kod nas te knjižice su dragocjene utoliko što, u nedostatku prijevoda, mi zapravo dobivamo ovdje pjesnike od Islanda do Izraela, od Estonije do Slovenije, da ne kažem upravo taj širi i uži naš srednjeeuropski i balkanski krug koji se ovdje zahvaća i dobivamo informaciju o tom što se događa i što ostaje trajno prisutno u našoj sredini kad se naštampa takva knjižica.“
I literatura se danas sudara sa svim iskušenjima koje donosi potrošačko društvo, kaže predsjednik Hrvatskog društva pisaca Velimir Visković. Ponekad je strpana i u „rezervat“, a zagrebački književni festival „Književnost uživo“ pokušava se tome, kaže Visković, oduprijeti i dovodi na scenu autore koji u svjetskoj prozi i poeziji otvaraju neke nove principe i trendove:
„U jednom trenutku mi smo u našoj sredini doista imali situaciju da su tzv. fakovci sa svojim čitanjima i oblicima druženja, tzv. klabinga, integrirali neke forme te konzumne suvremene i medijske kulture. Međutim, nakon toga je utihnulo. Ovi festivali, koliko god oni bili stjerani u nekakve rezervate intelektualizma i elitizma, naš su pokušaj da očuvamo ipak tu vrijednost čitane riječi, neposrednog kontakta književnika sa publikom. O začudili biste se, na nekim od ovih čitanja bila je prepuna dvorana i dosta ljudi.“