Otkupom duga ušteda 396 miliona

Novčanice konvertibilne marke

Vlada RS nedavno je pokrenula inicijativu za otkup duga BiH od 436,5 miliona konvertibilnih maraka, koji ima u Svjetskoj banci i Evropskoj banci za obnovu i razvoj. Zbog niskog kursa američkog dolara i niže cijene dionica na Londonskoj berzi, BiH bi kompletan dug mogla otkupiti za 172 miliona maraka. Inicijativu podržava i Centralna banka BiH.

Premijer Republike Srpske (RS) Milorad Dodik istakao je da je Vlada RS spremna da otkupi cijeli dug Bosne i Hercegovine i, kako je rekao, ima novac na raspolaganju za to:


„Naša računica je da bi otkupom cijelog bosanskohercegovačkog duga Vlada RS uštedila preko 350 milona konvertibilnih maraka u narednih petnaestak godina zato što je danas cijena dolara i cijena dugova takva kakva jeste i mislim da bi bilo iracionalno ne postupiti na način kako smo mi planirali. Zato je moj poziv vlastima u BiH da prihvate ovu ponudu Vlade RS i da na taj način to pitanje riješimo.“


Načelnik Odjela za plan i analize u Ministarstvu finansija RS Nevenka Luburić ističe da bi otkupom ovog duga, koji je nastao prije 2. aprila 1992. godine, BiH i RS smanjile troškove opterećenja i znatno popravile svoj kreditni rejting:


„Dug prema Londonskom klubu povjerioca za BiH iznosi 436,5 miliona maraka. Taj dug se trenutno može otkupiti na Londonskoj berzi . Za taj dug BiH je 1997. godine izdala obveznice. Te obveznice danas vrijede negdje oko 39,5 posto i možemo da ih otkupimo za 172 milona maraka, i na osnovu toga da uštedimo 396 miliona maraka.“



„Mislim da je inicativa dobra i ukoliko entiteti, a entiteti su ti koji servisiraju vanjski dug preko državnog Ministarstva finansija i trezora, imaju viška sredstava, a očito je da su viškovi na indirektnim porezima negdje cirka 400 miliona za oba entiteta, znači ako imaju rezerve dobro bi bilo da se u ovom momentu izvrši taj otkup. Sigurno bi imao pozitivne efekte za cijelu BiH, tako da mislim da se ta inicijativa treba ozbiljno razmotriti i ukoliko ima sredstava i rezervi, mislim da bi to bilo dobro uraditi. Neke su to zemlje već uradile.“


U Ministarstvu finansija Vlade Federacije BiH kažu da će zvaničan stav oko restruktuiranja duga bih imati po povratku ministra Vjekoslava Bevande iz Washingtona sa godišnje skupštine Svjetske banke i MMF-a.


Premijer Dodik rekao je da će ukoliko Vlada Federacije BiH ne pristane na restruktuiranje ovog duga, RS to učiniti sama:


„U svakom slučaju, ako se to ne desi, mi smo spremni da otkupljujemo dug koji mi imamo. RS je danas po glavi stanovnika zadužena oko 580 eura što se tiče spoljnog duga. Otkupom ovog duga mi ćemo to bitno smanjiti. Od prije sedam dana dug po glavi stanovnika Hrvatske je 11.000 eura, što govori da bi ovakva ekonomska i finansijska odluka Vlade RS bila veoma korisna.“


Nevenka Luburić:


„Na RS taj dug se odnosi 151,7 miliona maraka i mogao bi se otkupiti za 59,9 miliona i na osnovu toga bismo uštedjeli iznos te diskontovane glavice do nominale od 100 posto, plus kamatu koju ne bismo plaćali nardenih 18 ili 12 godina.“


Ekonomista iz Banje Luke Damir Miljević mišljenja je da u ovom trenutku dug ne bi trebalo otkupljivati zbog trenutne finansijske i ekonomske krize u svijetu koja će, kaže, uskoro pogoditi i BiH:


„Jer svaka marka će, nažalost, biti potrebna da se riješi kriza koja će vrlo brzo nastupiti i ovdje. U principu, prvo će pogoditi finansijski sektor - i pogodilo je već jer kamate rastu. To znači da je manji pristup novcu od strane privrednih subjekata i građana, što za sobom onda vodi manju tražnju za robama i uslugama i dovodi ekonomiju u vrlo tešku situaciju, tako da je jako važno da svaka raspoloživa marka se sačuva za to vrijeme koje vrlo brzo dolazi.“

Ukoliko entiteti, a entiteti su ti koji servisiraju vanjski dug preko državnog Ministarstva finansija i trezora, imaju viška sredstava, a očito je da su viškovi na indirektnim porezima negdje cirka 400 miliona za oba entiteta, znači ako imaju rezerve dobro bi bilo da se u ovom momentu izvrši taj otkup.
Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić podržava inicijativu Vlade RS i mišljenja je da je treba ozbiljno razmotriti: