Predstavnici hrvatske vlasti procjenjuju da je riječ o "neznatnom broju", no romske udruge tvrde da se radi o najmanje 10.000 Roma koji nemaju hrvatsko državljanstvo, zbog čega su im ugrožena temeljna ljudska prava.
Alija Mešić, član Vladina povjerenstva za provođenje Nacionalnog programa za Rome:
"Najveće zlo za Roma je što ne može djecu dati u školu. On ne može raditi i nema se gdje kretati. Ne može dobiti ni socijalnu pomoć. Ako je bio borac, ne može ostvarivati svoja prava."
Zastupnik romske nacionalne manjine u Hrvatskom Saboru, Nazif Memedi:
"Problem je što Romi nemaju kompletiranu dokumentaciju iz države odakle dolaze, nemaju ni državljanstvo. To moraju imati. Moraju imati i uvjerenje da nije kažnjavan, rodni list, vjenčani list i tako dalje."
Predsjednica Udruge žena Romkinja "Bolja Budućnost", Ramiza Memedi, članica i Europskog foruma za Rome u Strasbourgu, podsjeća da se većina Roma po bivšoj Jugoslaviji najčešće selila bez prethodnih prijava i odjava mjesta boravka, a sad je to u novonastalim samostalnim državama problem. Ljudi nemaju papire za otići iz Hrvatske u Makedoniju, Srbiju ili Bosnu po potrebnu dokumentaciju, a nemaju ni novaca:
"Najviše ih ovdje ima rođenih na Kosovu. Nekoliko puta sam predložila da im se da neki putni list, da oni odu i vrate se. Oni putni list daju za jedno putovanje i ako odu, ne mogu se vratiti. To je dvosjekli mač."
Zamjenik predsjednika Vijeća romske nacionalne manjine za grad Zagreb, Behader Fadiga, tvrdi da je od 50 podnesenih zahtjeva u prošloj godini u njihovoj udruzi državljanstvo dobio samo jedan Rom, a osim nepotpune dokumentacije, jedna od najvećih prepreka je nedovoljno poznavanje hrvatskog jezika:
"Na žalost ti svi ljudi ne pričaju normalno hrvatski. Općenito mi se razumijemo, ali ima nekih riječi koje su postavljene tako da možda čovjek tu riječ zna izgovoriti, samo što ne zna šta znači."
Predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine u Slavonskom Brodu, Nenad Dragosavljević, posebno upozorava na problem romskih izbjeglica povratnika u Hrvatsku:
"Oni su bili izbjegli sa područja Republike Hrvatske, pa su tamo živjeli. Sada su tu povratnici ali ne mogu imati nikakva svoja prava. Nemaju nikakva primanja i žive kopajući po kantama. Dvadesetak obitelji nije prijavilo svoje dijete da se rodilo u Bosni, a ovdje ne smije."
Snalaze se, kaže njegov kolega Đorđe Mitrović, na razne načine:
"Mora biti tri mjeseca u Hrvatskoj, pa se ponovo mora vratiti u Sarajevo ili Banja Luku, kako bi tamo dobili boravišnu vizu, kako bi mogli preći ponovo u Hrvatsku. Procedura je da boli glava."
Prema posljednjem popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 9.463 Roma, neslužbeno između 30 do 40 tisuća.
Predstojnica Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske, Milena Klajner, ističe da se posljednjih godina ipak uočava napredak u reguliranju pravnog statusa Roma u Hrvatskoj. Cijeli upravni postupak je besplatan, a uvedeni su i besplatni pravni savjeti:
"Utrostručen je broj Roma u osnovne škole. Bilo ih je prije godinu dana 1.000, a sada ih je 3.000. To nije samo povećanje broja Roma, nego povećanje onih koji se izjašnjavaju kao Romi. Zbog čega? Zato što kada kreću u srednju školu imaju pravo na stipendiju, koju nemaju Hrvati. Postoji niz poticajnih mjera da se izjašnjavaju kao Romi. Na koncu imamo prva tri Roma policajca. Ne zato što su Romi, nego zato što su završili Policijsku akademiju i sposobni su da rade."
Direktor Odjela za Rome u Vijeću Europe, Michael Guet, upozorava da će Europa, prilikom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, itekako voditi računa i o statusu Roma u Hrvatskoj. Njegova je ocjena da Romi u Hrvatskoj još uvijek, unatoč vladinim mjerama, "pate od nedostatka pravnih dokumenata" i žive kao "nevidljive osobe" u svojevrsnom paralelnom svijetu. Definitivno, zaključuje Guet, cijeli proces treba ubrzati i pokrenuti javnu kampanju.
Romi:
"Nama Romima nije potrebna kampanja. Nama Romima su potrebne činjenice, rješenje, a ne komplikacije. Ako jedan dokument nije dobro prekopiran, ne treba automatski da dobije odbijenicu, ili ne znam šta."