„RS ne može biti više ničija varijabla za potkusurivanje i manipulacije, dnevno-političke zahtjeve i interese. Mi ne želimo svoju današnjost, a pogotovo budućnost zasnivati na strahu i mogućim ratnim sukobima i intervencijama. RS ne može biti faktor manipulisanja, lažnog sporazumijevnja i jednostavnih reformi koje se provode samo na rušenju nadležnosti RS-a i mogućeg žrtvovanja u korist BiH ili međunarodne zajednice. Prihvatamo dejtonsku BiH sa tri državotvorna naroda i dva ravnopravna entiteta. Mi tako branimo i dejtonsku BiH, i to upravo od svih lažnih zaštitnika BiH.“
Kuzmanović je takođe od entitetskog parlamenta zatražio da usvoji niz zaključaka, između ostalog da se odbace svi zahtjevi za prekrajanjem unutrašnjih granica u BiH, da se razmotri mogućnost vraćanja nadležnosti koje su sa entiteta prenesene na nivo države, te da se budući pregovori o ustavnim promjenama vode u institucijama sistema i prema predviđenim procedurama.
Za skupštinskom govornicom odmah je reagovao lider Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić, koji se složio da je trenutna politička situacija u BiH ozbiljna i složena, ali da jedini uzrok tome nisu samo istupi i govori Harisa Silajdžića, te da je to, između ostalog, i posljedica opstrukcije provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma:
„Sve potiče još prije dvije godine, od vremena kada nisu usvojeni ustavni amandmani, poslije one retorike koja je slijedila tokom izborne kampanje i nakon izborne kampanje i određenih izjava i ponašanja, između ostalog i odavdje iz RS-a. Međutim, Dejtonski ugovor je međunarodni mirovni sporazum i predstavlja teško izbalansiran kompromis svih strana. Na jednoj strani se dobilo, na drugoj izgubilo. Ali generalno gledajući - svi smo dobili. Ovdje niko nikoga u BiH ne može prevariti, svi se dobro znamo.“
BiH jeste država dva jednaka entiteta i tri ravnopravna naroda i takvu strukturu treba poštovati, ali ujedno je i graditi kao bolju i funkcionalniju, mišljenja je Ivo Miro Jović, poslanik državnog Parlamenta iz Hrvatske demokratske zajednice, koji dodaje da bi to mogao biti jedan od zaključaka Narodne skupštine u Banjoj Luci:
„Imamo ovo stanje koje imamo. To što je to jedna zemlja, dva entiteta, tri naroda i niz velikih nelogičnosti - treba se uvijek zalagati da dođemo do onog što se zove pravedno i pravično rješenje. Ti zaključci oslikavaju trenutno stanje, ali moraju doprinositi i svojim kreativnim odnosom kako napraviti jeftinu, funkcionalnu i pravednu BiH, pa kad je i parlament RS-a. Volio bih da u tom smjeru idu i zaključci i diskusija.“
Za Selima Bešlagića, iz Socijaldemokratske partije BiH, radikalizacija političkih odnosa traje već dvije godine jer u institucijama sistema su oni koji ne mogu da se dogovore ni oko najjednostavnijih pitanja:
„S druge strane, hajdemo radikalizovati da moramo realizovati Dejtonski sporazum. To bi bila realizacija Dejtonskog sporazuma, pa bismo vidjeli da bismo došli u jednu situaciju u kojoj sva pitanja koja se postavljaju od pojedinaca su trivijalna pitanja. Evo ja ću vam reći jedan primjer: entitetsko glasanje. Znači, da mi vratimo naše prognanike u BiH na svoja mjesta, onda bismo sigurno imali mogućnost da iz RS-a, kao i iz Federacije imamo dovoljan broj da u Parlamentu BiH, u Zastupničkom domu ne bi bilo entitetskog preglasavanja. Mislim da je to suština - realizujmo Dejtonski sporazum. Hajdemo da, osim tog pitanja, i to pitanje tih partija, u kome se ne dovodi u dvojbu ili sumnju da li postoji RS, ako ćemo Dejtonski sporazum realizovati. Ja sam za.“
Rješenju trenutnog, veoma komplikovanog političkog stanja u BiH svakako bi pomogao racionalan i razuman razgovor onih koji je vode, ali čini se da su njihovi ciljevi sasvim drugačiji, smatra politički analitičar Esad Bajtal:
„U pozadini je svega interes i jedne i druge i treće strane - govorim vrh tih politika i mislim o vrhu tih politika, koji iza opšteg interesa kriju svoje vlastite, pojedinačne, partikularne, partijske ili stranačke interese. Cijenu plaćamo mi kao građani. Dakle, oni bi morali da se skupe, da sjedu i da zajedno jedni drugima pogledaju u oči i kao ljudi kažu dajte šta da činimo, vidite da u zemlji nije dobro, vidite da ovom narodu koji nas je ovdje postavio ne da nije dobro nego mu je jako loše. Ima li tog racionalnog stava, čime ga iznjediti, kako do njega doći, to su malo teža i malo šira pitanja."
Skupštinske odluke na osnovu rasprave očekuju se u srijedu.