Razmatrajući zahtjeve za ocjenu ustavnosti, Ustavni sud je odbio kao neosnovane zahtjeve:
1. Nebojše Radmanovića, člana Predsjedništva BiH, za ocjenu ustavnosti čl. 22. i 23. državnog Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje i utvrdio da su osporene odredbe predmetnog zakona u skladu s Ustavom BiH jer je Parlamentarna skupština BiH, u skladu sa svojom ustavnom nadležnošću, Zakonom o Centralnoj banci BiH odredila da Centralna banka BiH može biti fiskalni agent Bosne i Hercegovine u vezi s izmirenjem „stare devizne štednje“ putem obveznica;
2. Harisa Silajdžića i Željka Komšića, članova Predsjedništva BiH, i Sulejmana Tihića, zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, za ocjenu ustavnosti više odredaba Zakona o uvjetima i načinu izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje emisijom obveznica u Republici Srpskoj i utvrdio da su osporene odredbe predmetnog Zakona u skladu s Ustavom BiH, jer su na polju zaštite ljudskih prava i sloboda, uključujući pitanje isplate „stare devizne štednje“, nadležni i država Bosna i Hercegovina i entiteti, te Republika Srpska, predviđajući bolje uvjete za isplatu „stare devizne štednje“. Nije povrijedila Ustav BiH, dok je postupak po zahtjevu Sulejmana Tihića za ocjenu ustavnosti člana 19. Uredbe o postupku verifikacije potraživanja i gotovinskih isplata po temelju računa stare devizne štednje u Republici Srpskoj obustavljen, budući da su radnje predviđene osporenim odredbama člana 19. Uredbe već izvršene, čime su prestale postojati pretpostavke za vođenje postupka te nije više svrsishodno voditi daljnji postupak.
Odbačene tužbe troje Hrvata protiv Ljubljanske banke
Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava jednoglasno je u petak 3. oktobra odbacilo tužbu troje hrvatskih državljana protiv Slovenije zbog duga Ljubljanske banke, jer su dvoje od njih već prije isplaćeni, a treći je pokrenuo postupak pred jednim hrvatskim sudom. Time je potvrđena presuda vijeća Suda u Strasbouru iz novembra 2006. godine, koje je također odbacilo njihovu tužbu, uz obrazloženje da su Ivo Kovačić i Marijan Mrkonjić u potpunosti isplaćeni 20. jula 2005. godine, na osnovu odluke osječkog Županijskog suda nakon prodaje nekretnina bivše Ljubljanske banke u tom gradu. Što se tiče zahtjeva Dolores Golubović, Evropski sud je utvrdio da ona „iz nepoznatih razloga nije poduzela nikakve pravne korake u Hrvatskoj, iako bi vjerovatno ostvarila uspjeh da je to učinila“. Presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, kojom se odbacuje tužba troje hrvatskih štediša nekadašnje Ljubljanske banke protiv Slovenije, loša je vijest za hrvatske, ali i za bosanskohercegovačke štediše, javlja naš dopisnik iz Zagreba Enis Zebić:
„Ova suspenzija vrijedi za sve koji su tužili Republiku Sloveniju u pogledu Ljubljanske banke. Znači, svi ulagači – bilo da su državljani Hrvatske ili Bosne i Hercegovine – koji su uskraćeni za svoja prava, najmanje do kraja 2009. godine stavljeni su na čekanje, a i dalje, ako se države slijednice bivše Jugoslavije o tome ne dogovore.“
Sud je svoj posao prepustio politici. Nije posao suda da upućuje države da se trebaju dogovoriti, kaže drugi odvjetnik oštećenih štediša Milivoj Žugić:
„Sud za ljudska prava odlučio je da napomene da se dvije države trebaju dogovoriti. Ja ne vidim da je uloga suda da arbitrira u političkim stvarima i da upućuje na zaključke Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, koji sugeriraju da se rješenje nađe dogovorom država slijednica. Spominjanje političkih rezolucija, po mom mišljenju, nije umjesno u sudskim odlukama.“
Radi se o procesnoj presudi, kojom nije konzumirano pravo svih drugih oštećenih štediša i oni trebaju nastaviti dalje, poručuje odvjetnik Žugić:
„Štediše se trebaju i dalje udruživati i boriti za svoja prava, jer odluka Europskog suda za ljudska prava nije baš bila na liniji ljudskih prava. Više je bila na liniji nekog međunarodnog javnog prava, više kao da je iz nje govorio duh Stalnog suda pravde – kao da su se ovdje sporile Hrvatska i Slovenija, što uopće nije točno! Štediše trebaju i dalje uporno inzistirati na svojim ljudskim pravima i boriti se!“
Ovo troje štediša, od kojih je dvoje u međuvremenu umrlo i postupak nastavljaju njihovi nasljednici, tužilo je Republiku Sloveniju zbog odluke Ustavnog suda Slovenije iz 1994. godine kojom štedišama Ljubljanske banke, koji nisu slovenski državljani, nije dopušteno da pravdu traže na slovenskom sudu. Zato su oni pred Europskim sudom za ljudska prava podigli tužbu protiv Slovenije zbog kršenja ljudskih prava – oni tvrde da su diskriminirani i da im je uskraćeno pravo na privatno vlasništvo. Slovenski je stav da je problem štediša Ljubljanske banke u Zagrebu i Sarajevu sukcesijsko pitanje i da Nova ljubljanska banka, koja je preuzela svu aktivu nekadašnje Ljubljanske banke, ali ne i dugove, nema ništa sa 130.000 prevarenih štediša iz Hrvatske i njih nekoliko desetaka tisuća iz Bosne i Hercegovine.
Osam miliona KM za obnovu stanova u 19 opština
U Sarajevu je potpisan Memorandum o razumijevanju, čime je označen početak rekonstrukcije stambenih zgrada u 19 opština, za što je osigurano osam miliona konvertibilnih maraka. Memorandum su potpisali ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović, ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske Omer Branković, te predstavnici Ministarstva za izbjeglice i raseljene osobe Federacije BiH, kao i Brčko Distrikta BiH, Grada Mostara, Fonda za povratak BiH, Komisije za izbjeglice i raseljene osobe BiH i općina.
Komisija za izbjeglice i raseljene osobe BiH odobrila je zajedničke projekte za rekonstrukciju stambenih jedinica povratnika u zgradama u opštinama Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bosansko Grahovo, Dobretići, Domaljevac/Šamac, Donji Vakuf, Drvar, Foča, Konjic, Kupres (Federacija BiH), Novo Sarajevo, Odžak, Olovo, Srebrenica, Stolac, Šipovo, Vitez i Žepče.
„Za Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, entitetska Ministarstva za izbjeglice i raseljene osobe, Brčko Distrikt, a posebno za 19. općina u BiH i grad Mostar, ovo je značajan trenutak. Upravo potpisanim Memorandumom o razumijevanju smo označili početak rekonstrukcije stambenih zgrada u ovim općinama, za što je osigurano – kao što je rečeno – osam miliona konvertibilnih maraka. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, federalno Ministarstvo za izbjeglice i raseljene osobe, Ministarstva za izbjeglice i raseljene osobe Republike Srpske i Vlada Distrikta Brčko, putem Fonda za povratak BiH financijski učestvuju u realizaciji zajedničkih projekata, u skladu sa potpisanim Sporazumom o udruživanju i načinu realiziranja sredstava za sanaciju i rekonstrukciju stambenih jedinica povratnika u 2008. godini. Ponekad se čuju kritike da se proces raspodjele sredstava odvija sporo. Ali dozvolite mi da vas podsjetim, bez namjere da bilo koga opravdavam, da moramo u potpunosti poštovati prilično kompliciranu proceduru, kako bismo osigurali zakonit, pravičan i transparentan utrošak sredstava. Znate da je ranije bilo i različitih afera vezano za utrošak sredstava i tako dalje. Međutim, kako su posljednjih godina striktne ove procedure, iako nažalost i spore, toga više nema. Sa zadovoljstvom mogu reći da je državna Komisija za izbjeglice i raseljene osobe precizno utvrdila raspodjelu oko 40 miliona KM, udruženih u Fond za povratak, i to za obnovu individualnih stambenih jedinica, zgrada zajedničkog stanovanja, elektrifikaciju povratničkih naselja i održiv povratak.“
Ministar za izbjeglice i raseljene osobe Republike Srpske Omer Branković je izjavio kako se nada da će iduće godine na svim nivoima vlasti biti izdvojeno više sredstava kako bi proces povratka bio što prije završen:
„Drago mi je što danas, na nivou BiH, krećemo s jednim novim projektom, u koji ulazimo zajednički sa osam miliona konvertibilnih maraka. Obuhvaćeno je oko dvadesetak opština. Nadamo se da će iduće godine, kada se bude usvajao budžet, i na nivou BiH i na nivou entiteta i Brčko Distrikta, biti još više sredstava, da bismo u narednih nekoliko godina ovaj proces završili.“
Prilikom potpisivanja Memoranduma o obnovi zgrada u 19 bosanskohercegovačkih opština, zabilježili smo još nekoliko izjava. Džemail Ćibo, predstavnik Ministarstva za izbjegle i raseljene osobe Federacije BiH:
„Ministri su govorili o vrijednosti i značaju ovog projekta. Do sada smo imali pojedinačne projekte. Jedan od nešto značajnijih je pokrenut prošle godine u gradu Mostaru. Ovim sadašnjim projektom se prenose aktivnosti na opštine. Njihovo aktiviranje u ovim poslovima će u mnogome doprinijeti stabilizaciji i ukupnom rješavanju problema ove kategorije ljudi. Očekujemo da će projekt biti implementiran u utvrđenom roku i da će općine pružiti maksimalnu podršku da bude uspješno okončan.“
Mlađen Božović, direktor Fonda za povratak BiH:
„Kao što je rekao ministar Halilović, za ovu godinu su odobrena značajnija sredstva u odnosu na dosadašnje godine – oko 40 miliona KM. U obnovu i izgradnju individualnih stambenih jedinica ćemo uložiti 21, 8 miliona KM. U obnovu jedinica kolektivnog stanovanja odnosno zgrada, u 20 opština, uložićemo osam miliona konvertibilnih maraka. Nadamo se da ćemo zajednički, uz pomoć implementatora odnosno lokalnih zajednica, pred sam kraj ove godine početi predavati obnovljene stambene objekte, na zadovoljstvo njihovih korisnika. U narednom periodu ćemo imati mnogo aktivnosti. Prepoznat je i projekt održivog povratka, čija je vrijednost pet miliona konvertibilnih maraka. On će se implementirati u približno 50 opština. Nadamo se da ćemo uspješno implementirati i ovaj projekat, kao i da ćemo i njegove rezultate imati do kraja ove godine.“
Anka Papak-Dodig, načelnica opštine Drvar:
„Dobili smo 1. 237. 000 KM i aplicirali smo za pet stambenih zgrada, u kojima će biti obnovljeno 50 stambenih jedinica. Što je zaista velika stvar. Ova pomoć zaista znači puno za Drvar. Tokom rata je infrastruktura grada, naročito urbani dio, bila jako devastirana. U proteklom periodu smo obnovili šest stambenih zgrada. Obnova još pet zgrada će za nas zaista biti značajna. Potrebe su, međutim, još uvijek velike. U bazi podataka imamo još oko 1. 200 aplikanata, od kojih je 470 u urbanom dijelu grada. Trenutno se radi jedna zgrada, čiju sanaciju finansira Vlada Republike Srpske.“
Dušan Bilčar, načelnik opštine Bosansko Grahovo:
„Ovaj projekat zaista puno znači za Bosansko Grahovo, imajući u vidu da je Bosansko Grahovo jedna od najrazrušenijih opština u BiH, da još uvijek ima puno objekata koji čekaju na obnovu, kako objekata za kolektivno stanovanje, tako i individualnih stambenih jedinica. Nadamo se da ćemo sredstvima koja su odobrena (1. 239. 100 KM) obnoviti dvije stambene zgrade, čime će biti riješeno stambeno pitanje 35 korisnika.“
Uskoro će biti raspisani tenderi za izbor izvođača radova, a očekuje se da će do kraja godine biti obnovljene prve zgrade. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH će vršiti monitoring procesa realizacije zajedničkih projekata prema evropskim procedurama, a Fond za povratak BiH finansijsku realizaciju odobrenog projekta.