Kosovo povod za preispitivanje statusa RS

Potpisivanje Dejtonskog sporazuma, 14. decembar 1995.

Aktuelna situacija u regionu, a posebno nezavisnost Kosova i priznavanje tog statusa, što su juče učinile Crna Gora i Makedonija, prilika je da se u Republici Srpskoj ponovo pokrene pitanje eventualne samostalnosti ovog entiteta. Najava rasprave o tome na Skupštini, u ponedjeljak 13. oktobra, već je izazvala brojne reakcije.

Miroslav Lajčak, visoki predstavnik međunarodne zajednice, je izjavio da je “suverenitet atribut država, odnosno BiH, a RS je sastavni dio njene unutrašnje strukture”.

Regionalne tenzije oko priznanja nezavisnosti Kosova ostavljaju traga i na situaciju u Bosni i Hercegovini. I dalje ne jenjavaju političke turbulencije poslije govora člana državnog Predsjedništva Harisa Silajdžića pred Generalnom skuptšinom Ujedinjenih nacija i Parlamentom Savjeta Evrope, a političko sukobljavanje izazvao je i neutralan stav Bosne i Hercegovine pred UN-om prilikom glasanja o zahtjevu Srbije da Međunarodni sud pravde ocijeni legalnost kosovske samostalnosti.

Vatru na ulje dolijeva i najava da će se na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, u ponedjeljak 13. oktobra, ponovo govoriti i o pravu građana na referendum u odbrani entitetskih interesa.

Prvi je reagovao visoki predstavnik Miroslav Lajčak kazavši kako će se svaki jednostrani potez za promjenom ustavnog uređenja BiH posmatrati kao kap koja je prelila čašu. Portparol Kancelarije visokog predstavnika Ljiljana Radetić:

„Visoki predstavnik Miroslav Lajčak izjavio je danas da vladajući političari u BiH konačno i jednom zauvijek moraju prestati s osporavanjem i prijetnjama o jednostranim promjenama Dejtonskog mirovnog sporazuma i okrenuti se evropskim prioretitima. Proglašavanje nečega poput suvereniteta RS-a ili BiH kao državne zajednice je neprihvatljivo i nikada neće ni biti.“

Mogućnost referenduma navedena je u predloženim zaključcima informacije o ukupnim odnosima u BiH nakon, kako se ističe, neovlaštenih govora Harisa Silajdžića. Naglašava se da Narodna skupština izražava punu spremnost za iskorištavanje svih pravnih i političkih sredstava, uključujući i pravo na referendum, da bi bili odbranjeni legitimni interesi i identitet potvrđen Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić navodi da je nešto slično Narodna skupština usvojila i u rezoluciji nakon proglašenja nezavisnosti Kosova. Topićeva je mišljenja da će slučaj Kosovo imati i dalje uticaja na političke prilike u BiH:

„Lično mislim da je većina političara u RS-u svjesna da bi pitanje eventualne nezavisnosti ili otcjepljenja RS-a bilo ravno avanturi, ali se upravo situacija oko Kosova koristi za učvršćivanje trenutačne pozicije RS-a unutar BiH.“

Visoki funkcioner Stranke demokratske akcije i potpredsjednik RS-a Adil Osmanović smatra kako je najavljena skupštinska rasprava u funkciji stvaranja uslova za otcjepljenje RS-a iz BiH:

„Ova politika koju vode lider SNSD-a i njegovi poslušnici je usmjerena na politiku koju su vodili Milošević i Karadžić u pogledu ponovog pokušaja razbijanja države BiH i uspostavljanja RS-a kao nezavisne države.“

Poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Narodnoj skupštini Dimitrije Ivanić sa druge strane kaže da je posebna sjednica rezultat kampanje protiv RS-a:

„Mi ne zagovaramo ništa drugo nego zaštitu nekih dejtonskih principa, a to su ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, ravnopravnost dva entiteta, i nema majorizacije, nema preglasavanja, nema nametanja bez koncenzusa.“

Poslanik Hrvatske demokratske zajednice u Parlamentu BiH Velimir Jukić ističe kako neki politički lideri moraju prestati sa stalnim zatezanjem odnosa jer su u sadašnjoj situaciji blokirani svi dogovori o ključnim pitanjima, poput ustavnih reformi:

„Mislim da proces ustavnih reformi treba otvoriti što skorije. Mislim da o tome se svi slažu. Međutim, ne bi trebalo ponašati se tako da se onemogući bilo kakav dogovor, a neki ljudi se kod nas ponašaju baš tako da onemoguće bilo kakav dogovor o tom najvažnijem političkom pitanju u BiH.“