Sukob u Centralnoj izbornoj komisiji

Centralna izborna komisija

Zakonitost u radu Centralne izborne komisije BiH dovedena je u pitanje nakon što se ta institucija proglasila nenadležnom u slučaju premijera Federacije BiH Nedžada Brankovića, za koga je Transparency International BiH utvrdio da je, pored premijerske pozicije, istovremeno i dioničar u Društvu za upravljanje fondom ABDS.

Nakon te odluke, došlo je do sukoba i unutar CIK-a jer je nakon sjednice, održane prije osam dana, saopšteno da je ona donesena jednoglasno. Prvi demant te informacije medijima je uputio prvi čovjek te državne institucije, Suad Arnautović. On za naš program kaže da je u vrijeme održavanja sjednice bio na službenom putu, da je na sjednici, od sedam, bilo pet članova, i da oni, možda, jesu donijeli jednoglasno odluku, ali da to nije jednoglasna odluka Centralne izborne komisije:

„Ja sam prije odlaska iznio svoj stav u vezi sa slučajem premijera Federacije da je neophodno provesti odluku Suda BiH, utvrditi činjenično stanje, provesti postupak, saslušati premijera Brankovića, te iz relevantne dokumentacije utvrditi da li je on u sukobu interesa ili nije.“

Sjednici nije prisustvovao ni član komisije Stjepan Mikić:

„Prije svog odlaska na NATO predavanje, ja sam upoznao kolege da podrže stav predsjednika Arnautovića kad je u pitanju ovaj predmet, tj. da trebamo postupiti po nalogu Suda BiH.“

I Arnautović i Mikić navode da je apsurdan zaključak kojim se obustavlja postupak u slučaju federalnog premijera, kao i dio koji se odnosi na to da će se kompletan spis dostaviti organima za provođenje zakona o sukobu interesa u Federaciji BiH, jer niti postoje ti organi, niti zakon. Prvi čovjek CIK-a također navodi da je prema njegovom mišljenju takav postupak birokratski, te da on neće stajati iza tih nezakonitosti. O tome član CIK-a koji je predsjedavao sjednicom, Vedran Hadžović, kaže:

„Mi smo u odluci rekli da ćemo proslijediti nadležnom organu tada kad on bude formiran od strane Federacije BiH.“

I dok traje sukob unutar Centralne izborne komisije, federalni premijer Nedžad Branković prodao je sporne dionice. On tvrdi da nije bio u sukobu interesa, a navodi i zašto:

„Da sam bio u sukobu interesa, to bi Izborna komisija još u prošlom mandatu uradila jer kad sam imenovan za ministra, nije prošlo ni sedam dana kada mi je od Izborne komisije došlo upozorenje da sam predsjednik Sportskog saveza BiH i da sam ministar u Vladi Federacije i da se moram odlučiti šta ću biti. Dakle, dao sam ostavku na mjesto predsjednika Sportskog saveza i bio sam ministar.“

Vedran Hadžović:

„Premijer je to samoinicijativno uradio. U roku od tri dana nakon imenovanja se opredijelio da je prihvatio funkciju premijera i dao ostavku. Taj predmet nije vođen u CIK-u. To je premijer uradio iz svoje savjesti.“

Svoje mišljenje o cijelom slučaju daje i bivši član Centralne izborne komisije Vehid Šehić:

„Moram reći da je problem nastao tačno prije godinu dana kada je CIK stavila van snage pravilnik o primjeni Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH na svim nivoima i time donijela odluku da će zakon primjenjivati isključivo na izabrane zvaničnike koji obavljaju funkcije u institucijama vlasti BiH. U prelaznim odredbama zakona koji je stupio na snagu 2001. godine jasno stoji da će se on primjenjivati na sve nivoe vlasti, da su entiteti i Brčko distrikt BiH dužni da u roku od 60 dana donesu svoje zakone. Jedino je Brčko distrikt donio svoj zakon, a kojim je ovlastio CIK da implementira i njihov zakon. Entiteti to nikad nisu učinili i bilo je logično da se zakon primjenjuje shodno i samom zakonu na sve nivoe vlasti.“

Sadašnji članovi Centralne izborne komisije ne kriju da postoje politički pritisci na tu instituciju. Suad Arnautović kaže kako će se boriti da očuva nezavisnost i nepristrasnost komisije, a na pitanje da li je bilo političkog lobiranja u slučaju Branković, odgovara:

„Ja sam rekao povodom drugog jednog slučaja, da smo mi izloženi, a to se i vidi, iz javnosti, iz medija, pritiscima. A za neke kolege mi je apsolutno neprihvatljivo da su, da tako kažem, toliko uporni u „guranju“ nekih stvari koje apsolutno nemaju zakonsko uporište.“

Epilog cijelog slučaja javnosti bi mogao biti poznat uskoro, s obzirom da je prvi čovjek CIK-a najavio za naš radio kako će predložiti da se sporni zaključak poništi i donese druga odluka o pokretanju postupka, što je Sud BiH, uostalom, i naložio.