U Slavonskom Brodu je danas obavljena primopredaja matičnih knjiga koje su 1992. godine izmještene iz bh. opština Derventa i Bosanski Brod, saopštilo je Ministarstvo inostranih poslova BiH. Knjige su prabačene uz policijsku pratnju, a kao rezultat pregovora nadležnih ministarstava dvije države. Međutim, još uvijek nije jasno da li će oko 2100 Hrvata iz Bosanske Posavine uspjeti ostvariti pravo glasa na lokalnim izborima zakazanim za 5. oktobar.
Nakon 15 godina matične knjige bh. građana iz Posavine vraćene se u BiH. Odnijete početkom rata iz Bosanskog Broda i Dervente, više od 500 matičnih knjiga godinama je stajalo u Slavonskom Brodu gdje su bh. građanima izdavana dokumenta koja nisu važeća u BiH. Problem je aktuelizovan nakon što Izborna Komisija BiH nije dozvolila upis u birački spisak za predstojeće lokalne izbore uz nevažeća dokumenta o državljanstvu koja su izdavana u Slavonskom Brodu.
Nakon primopredaje u Slavonskom Brodu matične knjige su smještene u Ministarstvo vanjskih poslova BiH u Sarajevu. Savjetnik ministra vanjskih poslova Zlatan Burzić za naš program kaže:
„Postignut je dogovor između Ministarstva vanjskih poslova BiH i s druge strane Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Republike Hrvatske da se izvrši primopredaja matičnih knjiga koje su još 1992. godine odnešene sa teritorije BiH, preciznije iz općina Derventa i Bosanski Brod. Ovom primopredajom će te knjige napokon biti vraćene u posjed Bosne i Hercegovine. Ministarstvo vanjskih poslova ima spremne dopise i uputiće ih nadležnim bh. institucijama, od kojih se također očekuje promptna reakcija kako bi se za nešto više od dvije hiljade ljudi omogućilo glasanje na predstojećim lokalnim izborima.“
Ministarstvo vanjskih poslova BiH tražilo je povrat matičnih knjiga bh. državljana i 2005., ali do danas ovom zahtjevu nije udovoljeno, kaže tadašnji ministar Mladen Ivanić:
„Ja sam kao ministar uradio ono što su opštine Derventa i Brod tražile i insistirao na tom da se to vrati i preduzeo određene aktivnosti. Nismo odmah naišli na razumijevanje, a izgleda da će se konačno, nakon toliko godina, te knjige vratiti nazad. Sjećam se da sam tada tražio i za neke opštine iz zapadnog dijela Republike Srpske koji je 95' godine praktično u završnim operacijama bila zauzela vojska Hrvatske. Tražili smo to za nekoliko opština, nije odmah bilo razumijevanja, a evo, izgleda da ćemo konačno te knjige dobiti nazad.“
Kako saznajemo u Opštini Mrkonjić Grad, sve knjige koje su sa ovog područja odnijete su i vraćene i to dogovorom lokalnih organa. Iako bi ovo pitanje trebalo biti u nadležnosti državnog ministarstva pravde i ministarstva civilnih poslova, ni jedno ni drugo nikada nije pokrenulo rješavanje ovog problema. I 2005. kao i posljednjih mjesec dana, povrat knjiga tražili su građani. Kasim Trnka, koji je 1998. godine obavljao dužnost ambasadora BiH u Hrvatskoj, sjeća se da u to vrijeme niko nije spominjao niti tražio te knjige, ni država ni građani:
„U periodu kad sam ja bio ambasador nije niko postavljao to pitanje. Prije svega bi trebali biti zainteresovani građani koji su u međuvremenu tražili i dobivali isprave, koliko je meni poznato, potvrđene nelegalnim pečatom Federacije BiH koji je kasnije prestao da važi, i koji su te isprave o statusu u BiH dobivali u Hrvatskoj. Dakle, logično je bilo da ti ljudi ustvari postave pitanje da se te knjige prebace jer u međuvremenu nije bilo drugih zahtjeva da se te knjige prebace u Bosnu i Hercegovinu.“
Trnka dodaje da su vlasti Hrvatske ipak neopravdano dugo držale matične knjige građana druge države, ali da je to samo još jedno od neriješenih pitanja ove dvije zemlje:
„Smatram da to nije nikakva blagonaklonost vlasti Republike Hrvatske nego je to bila njihova dužnost da i sami urade to što su trebali uraditi. Nažalost, to nije jedini slučaj u kojima postoje određeni nesporazumi sa Republikom Hrvatskom, koji vuku porijeklo odavno, počevši od Sporazuma o zaključivanju u imovinskim odnosima, o Luci Ploče i o brojnim drugim stvarima, gdje bi, kao što je jedanput rečeno, Vlada RH trebala u interesu dobrih susjedskih odnosa da preduzme te korake i da na odgovarajući način izađe u susret vlastima BiH.“
U iščekivanju knjiga i odluke CIK da li će bh. građani koji su ostali van biračkog spiska sada moći biti vraćeni, ostaje otvoreno i neodgovoreno pitanje zašto su hrvatske vlasti toliko dugo držale matične knjige bh. građana?