Predsjedavajući Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost Parlamenta Bosne i Hercegovine Branko Zrno zatražio je zvaničnu informaciju od nadležnih ministarstava o tome da li je bilo izvoza naoružanja iz BiH u Gruziju. Zrno za naš program kaže da je njegov zahtjev za informacijom, o čemu će biti raspravljano 10. septembra na sjednici Komisije, proistekao zbog različitih informacija na tu temu koje su se ovih dana pojavile:
„Nama treba jedna kompletna informacija od Ministarstva odbrane, od Ministarstva sigurnosti, od Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva vanjske trgovine - objedinjena, i onda ćemo se uvjeriti. Ja to znam, ja sam siguran u to da će onda slika BiH biti apsolutno promijenjena. Ovo je, po meni, jednim dobrim dijelom neznanje, jednim dobrim dijelom nepostojanje kompletne informacije, jednim manjim dijelom svjesna ili nesvjesna manipulacija. Međutim, kompletna informacija mora pokazati i ukazati na sve što jeste i što nije.“
Za predsjedavajućeg Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, kao institucija koja se bavi vanjskom politikom, treba da odlučuje o tome i donosi odluke vezane za izvoz naoružanja:
„Ako Predsjedništvo po Ustavu isključivo i jedino vodi vanjsku politiku BiH, onda bi ono moralo na kraju odlučivati, davati zeleno svjetlo ili ga uskraćivati i za ovu rabotu.“
Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH saopšteno je da ni na jedan podneseni zahtjev tokom ove i prošle godine ta institucija nije izdala dozvolu za izvoz naoružanja i vojne opreme u Gruziju. Iako nije postojao zvaničan embargo UN-a, OSCE-a i Evropske unije na izvoz naoružanja u tu zemlju, iz Ministarstva poručuju da su primjenjivali kriterijum 3 Kodexa ponašanja Evropske unije. Govori portparolka Ministarstva Renata Bjelica:
„Na nijedan podneseni zahtjev u 2007. i 2008. godini nije izdata dozvola za izvoz naoružanja i vojne opreme. Kriterij 3 slijedi načelo da ako postoji oružani sukob ili unutrašnja napetost u državi krajnjeg odredišta, valja provesti pažljivu analizu rizika da li bi predloženi izvoz mogao izazvati ili produžiti sukob, ili pojačati predstojeće napetosti i eskalirati u širi sukob.“
Zamjenica ministra odbrane BiH Marina Pendeš kaže da to ministarstvo tek počinje proceduru rješavanja viškova naoružanja, te da su tvornice namjenske industrije u BiH, ukoliko su i izvozile oružje, morale dobiti dozvole nadležnih bh. institucija:
„Vjerojatno, Gruzija je zvučala zanimljivo, pa je na taj način prezentirano ili pogrešno protumačeno da je Ministarstvo obrane Gruziji kroz taj ugovor dalo. Nije Ministarstvo obrane. Mi smo samo dali suglasnost da taj izvoz što se radi ne narušava obrambenu moć BiH. A to nije naoružanje Ministarstva obrane jer mi tek počinjemo procedure rješavanja viškova.“
Uprkos stavovima institucija BiH o tome da sve da je i bilo izvoza oružja u Gruziju, nije prekršen niti jedan domaći, a ni zakoni Evropske unije i UN-a, ambasador Rusije u BiH Konstantin Šuvalov ističe da ga brine nedosljednost objašnjenja dužnosnika na ministarskom nivou o nadležnostima nad sličnim poslovima:
„U tim objašnjenjima koja mi čitamo kaže se da takvi dilovi jesu dio politike odbrane i vanjske politike. One spadaju u kompetenciju Predsjedništva BiH. Ali u Predsjedništvu kažu da ne znaju ništa o tome. Ja se slažem da pitanja izvoza naoružanja spadaju u politiku odbrane države, ali s obzirom na to da je riječ o naoružavanju jedne od strana u neriješenom konfliktu, prema mom mišljenju takav izvoz naoružanja i takav stav ne odgovaraju interesima BiH.“
Na naše pitanje šta može biti pozadina informacija koje su plasirane u ruskim medijima da je BiH izvozila oružje u Gruziju, predsjedavajući Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost državnog parlamenta Branko Zrno odgovara:
„Ja znam kod zadnjeg izvoza otišla je neka sprava kojoj je nešto nedostajalo, neki dijelovi. I to je kompletan izvoz. Jednostavno se informacijama manipulira. Je li u igri politički pritisak? Je li u igri stav ruske diplomacije? Jesmo li mi u igri za potkusurivanje u zaoštrenim odnosima NATO-a i Rusije? Ja u te stvari ne bih ulazio, niti sam pozvan, niti ih dovoljno znam, niti ih dovoljno, na kraju-krajeva, razumijem. Ali, to je nažalost tako. Je li to dnevna politika, ili je politika sa nekakvim dalekosežnim ciljem? To uistinu jesu pitanja.“