Dvojna državljanstva moguća samo za tri države

Sarajevo, zgrada Predsjedništva BiH

Od milion građana BiH koji se još uvijek nalaze izvan granica ove zemlje, polovina njih - kako se procjenjuje - želi sačuvati državljanstvo matice zemlje, ali i dobiti status državljana u zemljama u kojima sada žive. Zbog novog državljanstva, najmanje 50.000 ljudi se već odreklo bh. državljanstva, dok ostali još čekaju mogućnost tzv. dvojnog državljanstva.

Bosna i Hercegovina ima zaključen sporazum o dvojnim državljanstvima sa Srbijom, Švedskom i Hrvatskom. U Ministarstvu civilnih poslova BiH kažu da se trenutno prati područje legislative u Crnoj Gori i očekuju skoro zaključivanje sporazuma i sa tom državom. Pomoćnik ministra civilnih poslova Miodrag Pandurević:

„Crna Gora je usvojila legislativu po kojoj postoji mogućnost zaključivanja bilateralnog ugovora, ali je sasvim logično da slijedi tok razgovora i ugovaranja sa Srbijom gdje taj problem dvojnog državljanstva daleko izraženiji. I to će na izvjestan način utirati put kako ćemo mi riješiti taj problem. U odnosu na Srbiju mi imamo liberalizovane uslove za sticanje državljanstva. U tom ugovoru predviđeno je da je potrebno tri godine boravka, odnosno godinu dana boravka ukoliko se radi o građaninu koji je zaključio brak s državljaninom BiH i to suštinski funkcioniše.“

Na ratifikaciju sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Hrvatskom sadašnji predsjedavajući državnog Predsjedništva Haris Silajdžić stavio je veto. Zbog toga primjena tog sporazum još nije počela. Miodrag Pandurević:

„Za striktnu primjenu ugovora o dvojnom državljanstvu je neophodno da se ispune svi predviđeni uslovi tim ugovorom, dakle između ostalog da je potpisana odluka o ratifikaciji. U tehničkom smislu on se još ne primjenjuje dok se to ne desi.“

Aleksandra Mekešoska 13 godina živi u Sarajevu. 1994. godine zbog posla je iz Hrvatske došla u Bosnu. Zbog neprimjene ugovora između dvije države, te političkih prepucavanja i nadmudrivanja Aleksandra ne može dobiti bosanskohercegovačko državljanstvo ukoliko se ne odrekne hrvatskog:

„Onda sam se prijavljivala, boravak godišnje, svake godine produživala boravak. Ja imam onu CIPS-ovu ličnu kartu za strance. Nisam mogla dobiti zato što još nije potpisan taj sporazum, a da bih dobila bh. državljanstvo morala bih se odreći hrvatskog. Tako su mi rekli u policijskoj stanici na Marindvoru. Ja ću se i udati ovdje, brzo će i to se desiti, ali i da se udam meni to ništa ne znači radi državljanstva jer ja sam to već svojim godinama ovdje zaslužila.“

Stavljanje veta na ratifikaciju ugovora o dvojnom državljanstvu sa Hrvatskom Haris Silajdžić je obrazložio pozivajući se na član 17 Zakona o državljanstvu. Taj član predviđa da građani BiH koji žive van njenih granica ukoliko uzmu državljanstvo druge države gube bosanskohercegovačko.


Željko Komšić

Član Predsjedništva Željko Komšić više puta rekao je da ovaj član Zakona nema veze s ugovorima o dvojnom državljanstvu:

„I gospodin Silajdžić ugovor o dvojnom državljanstvu sa Hrvatskom stavlja u kontekst tog člana 17. Moje je mišljenje da to zapravo nema nikakve veze. Član 17 se može izmijeniti u redovnoj zakonskoj proceduri, a ugovor o dvojnom državljanstvu nije smetnja tome da se taj član izmijeni. Dakle, ovo su dva paralelna procesa. Mi možemo ratifikovati ugovor o dvojnom državljanstvu, pogotovo sa susjedom, a član 17 Zakona o državljanstvu da se mijenja u redovnoj parlamentarnoj proceduri.“

Remzija Kadrić, iz Stranke za BiH, kaže da je osnovni problem činjenica da Zakon o državljanstvima nije izmijenjen. Parlamentarna komisija zadužena za ta pitanja još uvijek se nije usaglasila oko izmjena spornog člana 17 Zakona o državljanstvu:

„Mi smo već godinama na tom putu, nešto radimo, i jedna izmjena i dopuna Zakona o državljanstvu kad je u pitanju taj sporni član 17 već stoji na neki način kao zaleđen, stoji na Komisiji za ljudska prava i izbjeglice. Na toj komisiji nismo mogli da postignemo dogovor oko toga zakona, jer ako nemamo dogovor, putem entitetskog glasanja te stvari ne mogu da se završe.“

Bivši ministar inostranih poslova BiH Mladen Ivanić navodi da se ugovori o dvojnom državljanstvu uglavnom odnose na lokalne prilike na Balkanu:

„Uglavnom se odnose na Srbiju i Hrvatsku. Ja lično mislim da je to korisno. Mislim da ništa u BiH ne treba zabranjivati, pa tako ni ove ugovore o dvojnom državljanstvu. Mislim da je velika šteta što ugovor sa Hrvatskom nije ratifikovan i lično mislim da ga je trebalo ratifikovati.“

Veliki broj Bosanaca i Hercegovaca tokom i nakon rata iselio se iz zemlje. Danas žive u zemljama sa kojima nije potpisan ugovor i morali su se odreći bosanskohercegovačkog državljanstva.