Država pred bankrotom

Zgrada Centralne banke BiH

Ukoliko se nastavi nekontrolisano povećanje javne potrošnje u Bosni i Hercegovini uslijediće doslovni bankrot države. Na ovo upozoravaju ekonomski stručnjaci, ali je nedavno isto priznanje stiglo i iz Ministarstva finansija. Isti izvor upozorava da bi se odmah nakon oktobarskih izbora moglo desiti da vlast posegne za mjerom povećanja stope poreza na dodatnu vrijednost.

Razlog zbog kojeg bi vlasti mogle posegnuti za ovakvim mjerama, prema riječima zamjenika ministra finansija i trezora BiH Fuad Kasumovića, je smanjenje prihoda od carina zbog primjene Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom koji uređuje nove trgovinske odnose:

„Od. 1. 1. 2009. preko 96 posto prozvoda biće slobodno od carina. Znači da će tada biti to enormno manje na jedinstvenom računu. Istina je da sa neke druge stvari dolaze sredstva, međutim pošto se entiteti takmiče, a i država se uključila u to takmičenje ko će više potrošiti i kako, jednostavno jednog momenta taj izvor će nam presušiti i neće moći dalje da se živi.“

Povećanja stope PDV-a, koja sada iznosi 17 posto, ili akciza premijer RS-a Milorad Dodik odbacuje kao mogućnost:

„Mi nemamo namjeru dati saglasnost. Ako Federacija ima neke instrumente da uvede neke prihode na nivou Federacije, neka uvede, ali na nivou BiH ostaće ista stopa PDV-a, iste carine, iste akcize.“

Premijer Federacije BiH Nedžad Branković nije ovako kategoričan:

„To je nadležnost institucija države i Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje i kada naši predstavnici budu tražili mišljenje, oni koji rade u institucijama Uprave za indirektno oporezivanje, Vlada će se tada izjašnjavati.“

Direktor Uprave za indirektno oporezivanje Kemal Čaušević zahtjeve za povećanje PDV-a smatra neosnovanim jer, kaže, prihodi od indirektnih poreza nikada nisu bili veći:

„Prihodi na jednistvenom računu su jako dobri. U julu mjesecu prikupili smo 534 miliona, što je najveći mjesečni priliv od 1. januara 2006. godine. U julu mjesecu povećanje indirektnih poreza bilo je za 11 posto više u odnosu na juli prošle godine. Za prvih sedam mjeseci to povećanje iznosi 15 posto. Iz ovoga da se zaključiti da nije potrebno povećavati stopu poreza na dodatu vrijednost, već da postoji prostor za eventualno snižavanje ili možda uvođenje neke niže stope.“

Profesor Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci Rajko Tomaš je mišljenja da do povećanja stope PDV-a ili akciza ne bi trebalo doći jer bi se manjak prihoda od carina trebao namiriti iz pretpristupnih fondova Evropske unije:

„Mislim da je ovdje u pitanju pokušaj puštanja probnog balona da se vidi kako bi javnost reagovala ako bi vlasti posegnule za povećanjem PDV-a da kompenziraju gubitak javnih prihoda zbog smanjenja prihoda od carina, mada predviđeno je da se to kompenzira iz pristupnih fondova, da vlasti drugačije djeluju, da više budu upućene ka Evropi, da više standarda primjenjuju da bi došle do tog novca. Očito da naše vlasti teže da odaberu onaj lakši put.“

Bez obzira na izjave bh. zvaničnika vrlo brzo bi se moglo desiti da dođe ili do povećanja PDV-a ili akciza jer je javna potrošnja u BiH prevelika, a na njenom smanjivanju se ne radi ništa, smatra ekonomistica Svjetlana Cenić:

„Zvanične institucije koje sad kažu da nema govora o tome - sačekajte da prođu izbori i da se potroše pare kojih još uvijek nešto ima, pa ćemo onda slušati drugu priču. Također ti koji se protive, a s razlogom se protive - i ja sam protiv naravno povećanja - uvode na mala vrata raznorazne dažbine.“