Predstavnici političkih partija u Federaciji BiH jedinstveni su u ocjeni kako bi pomoć američke administracije, ali i sveukupno međunarodne zajednice, dobro došla prilikom razgovora lidera šest vodećih političkih partija o reformi Ustava BiH.
Jedan od čelnih ljudi Stranke demokratske akcije Halid Genjac kaže da nema informacije o tome da su predstavnici američke amabasade u BiH kontaktirali nekoga u toj stranci uoči sastanka u septembru, ali i da bi Amerikanci u cijeli proces trebali biti uključeni zbog njihove uloge u stvaranju Dejtonskog mirovnog sporazuma:
„Ja pretpostavljam, i mislim da je to vrlo osnovana pretpostavka, da je američka administracija zainteresirana da se taj proces uspješno započne i uspješno završi. Na izvjestan način može se reći da postoji i odgovornost američke administracije jer poznato je da je Dejtonski mirovni sporazum nastao u Dejtonu, da je i Ustav kao sastavni dio tog Dejtonskog mirovnog sporazuma nastao u Dejtonu, da neuspjeh tog ustava u velikoj mjeri je i neuspjeh američke administracije.“
Sličan stav ima i član Predsjedništva Stranke za BiH Beriz Belkić, koji također smatra da bi se pored američke administracije aktivnije trebali uključiti i predstavnici zemalja Evropske unije u BiH:
„Njihov angažman u ustavnim promjenama u prošlom pokušaju je također bio evidentan i ja očekujem da ćemo mi opet imati neku vrstu dobrih usluga i u smislu ekspertne pomoći i u smislu organizacije, pa ako bude trebalo i finansijske pomoći. Dakle, sigurno je da ćemo imati tu vrstu pomoći, odnosno tu vrstu ponude. Sigurno je da se Amerikanci sami po sebi, odnosno njihova administracija neće nametati. Na nama je da kažemo da li je to potrebno ili ne. Ja mislim da jeste.“
Zamjenik predsjednika Hrvatske demokratske zajednice 1990. Martin Raguž:
„S obzirom na ukupnu političku situaciju i odnose u BiH i način na koji je napredak ostvarivan i u Dejtonu i nakon Dejtona, jasno je da još uvijek potpora pogotovu Sjedinjenih Američkih Država je dobro došla i u tom smislu možemo samo pozdraviti spremnost SAD-a i njihove administracije da budu uključeni u taj proces.“
I dok predstavnici političkih partija u Federaciji priželjkuju učešće Amerikanaca u razgovorima o ustavnim promjenama, u Savezu nezavisnih socijaldemokrata se oštro protive tome. Kažu kako nemaju ništa protiv toga da predstavnici američke ambasade prisustvuju sastancima, ali ne i da nameću rješenja. Predstavnica stranke Dušanka Majkić:
“Ustavne reforme mogu biti plod isključivo lokalnih političara, a sve usluge stranih zemalja, dakle međunarodne zajednice, smatramo kao gest dobre volje kojima će pomoći ukoliko bude potrebno. Ali to treba da bude konačno naše vlasništvo.“
Za razliku od političara, predsjednik Asocijacije Alumni centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS) Sanel Huskić smatra da je porazno da u razgovorima o ustavnim reformama učestvuju samo lideri stranaka, a da je nevladinom sektoru, kao i široj javnosti na sastancima ulaz zatvoren. Na naše pitanje šta misli o tome trebaju li Amerikanci imati aktivniju ulogu pri donošenju odluka o promjeni Ustava BiH, Huskić odgovara:
„Ja bih se složio s liderom SNSD-a da bi bilo idealno da američka administracija ili bilo koja druga administracija nema nikakvu vezu sa našim ustavom. Međutim, sticajem okolnosti, kao što znamo, naši političari čak ne mogu da se dogovore o boji namještaja u zajedničkim institucijama, a kamoli da iznesu nešto kao što je promjena ustava. Stoga, u svakom slučaju ACIPS pozdravlja učešće i inicijativu Amerikanaca kada su u pitanju ustavne promjene.“
Iako je press služba američke ambasade u BiH potvrdila kako Ambasada Sjedinjenih Američkih Država nije inicirala ni zvanične ni nezvanične razgovore sa političkim strankama o ustavnim reformama u BiH, navodi se i da su u tom kontekstu zainteresovani za viđenje političkih stranaka o izgledima ustavne reforme.