RFE: Kako tumačite timing Karadžićeva hapšenja. Zašto se to desilo baš sada?
Swoboda: Predhodna Vlada Srbije nije imala interesa da uhapsi Radovana Karadžića jer je na čelu bio Vojislav Koštunica, a većina se u tom kabinetu bojala destabilizacije vlasti. Davali su prazna obećanja, i ništa nisu poduzimali. Za razliku od predhodne ova Vlada stoji pod opterećenjem da mora biti uspješna i zato se sada desilo hapšenje Karadžića.
RFE: U analizama se predhodna dva dana najčešće pominje ocjena da je Srbija u stvari razmjenila Radovana Karadžića za ulaznicu u Evropsku uniju!?
Swoboda: Srbija to tako predstavlja i naravno da to jeste jedan od preduvjeta za nastavak euroatlanskih integracija. Karadžić jeste jedan od zahtjeva koji su postavljeni pred srbijansku Vladu, ali s druge strane, taj je potez potreban i Srbiji za njen oporavak. Osim toga, ovo hapšenje mora biti početni korak za poboljšanje odnosa sa susjedima, prije ostalih s BiH.
RFE: U Hrvatskoj se sada strahuje da bi ovaj potez mogao Beograd postaviti u isti rang sa Zagrebom u odnosu na Brussels. Je li moguće, po vašem mišljenju, da Srbija i Hrvatska budu zajedno primljene u EU?
Swoboda: Po mom mišljenju je to nezamislivo. Hrvatska je već napravila krupne korake naprijed, saradnja te zemlje s Haškim sudom je protekla dobro, izuzev sitnih problema s nekim dokumentima vezanim uz slučaj generala Ante Gotovine. Osim toga Zagreb je odradio skoro sve reforme u svom zakonodavstvu, prilagodio se pravilima EU tako da mi se realnim čini pristup Hrvatske već iduće godine. Srbija se neće u tom roku moći prilagoditi.
RFE: Iako je hapšenje Radovana Karadžića uspjeh, ostaje gorka činjenica da njegovo djelo u BiH još uvijek živi?
Swoboda Pa vidite, takve se stvari ne rješavaju preko noći. Mi još uvijek, šezdesetak godina po okončanju II svjetskog rata, govorimo o posljedicama nacističkog režima. Duboke rane ne zacjeljuju od danas do sutra. Međutim važan korak u iscjeljenjuju i ozdravljenju jeste Karadžićevo hapšenje.